Netom završeno veliko istraživanje visine i težine hrvatskih učenika, na kojem je proteklih sedam godina sa svojim timom radila prof. Vesna Jureša s Medicinskog fakulteta, otkrilo je šokantne podatke o lošim prehrambenim navikama naše djece. Osim što čak 20 posto prvašića ima prekomjernu tjelesnu težinu, njih 7,2 posto pije alkohol više od šest puta u mjesec dana.

Alkohol je hrana?

– Podatak o konzumaciji alkohola u tako ranoj dobi šokirao je europske stručnjake – upozorila je prof. Jureša i objasnila da je istraživanje prehrambenih navika na uzorku od 11.700 djece provedeno u 40 gradova među djecom u dobi od 7 do 18 godina kako bi Hrvatska konačno dobila nacionalne referentne vrijednosti antropometrijskih mjera za školsku djecu. Kada je riječ o malenoj djeci, podatke o pijenju alkohola i navikama u prehrani putem anonimnih anketa dali su sami roditelji.

– Situacija nije ništa bolja ni među osmašima jer više od šest puta mjesečno alkohol konzumira čak 28,9 dječaka i 11,8 posto curica – otkrila je prof. Jureša. Ovaj fenomen, koji je zapanjio europske stručnjake, tvrdi, može se pripisati starim običajima čija štetnost očito još nije doprla do svijesti roditelja.

– Poznato je da se određene vrste alkohola u nas smatraju prehrambenim proizvodima, a nije strano ni vjerovanje da je vino dobro za krv, a da je pivo hrana – komentirala je profesorica činjenicu da roditelji svojim mališanima daju da piju. Dodala je i da se stalno pita kako je moguće da se u nas još uvijek u propagandnim porukama povezuju sport i alkohol.

Osim alkohola, imaju naša djeca, kaže, još štetnih navika, posebice onih vezanih uz prehranu i kretanje, pa zapanjuje podatak da čak 3 posto dječaka od 18 godina ima više od 100 kilograma, a otprilike isti postotak njihovih vršnjakinja više od 78,2 kilograma.

– Posljedica je to činjenice da jednom u sedam dana barem pola sata prošeta samo 30-ak posto osnovnoškolaca, dok je taj broj samo neznatno veći među srednjoškolcima – istakla je. U sportskim klubovima, nastavlja, također vježba malo djece, a velik ih broj pri prijelazu u srednju školu odustaje od treniranja jer ih roditelji usmjeravaju na teži, natjecateljski, umjesto rekreacijski sport – kaže.

Usto, upozorava, 30-ak posto djece, u svim dobnim skupinama, jede manje od tri obroka dnevno, dok činjenicu da nemaju ni jedan voćni obrok u danu priznaje čak 17,8 posto roditelja prvašića. Voćni obroci su, tvrdi, ključni ne samo zbog unosa vitamina nego i u regulaciji tjelesne težine. Nije, nastavlja, rijetkost da mališani preskaču doručak, a onda pojedu dva ručka – jedan u školi i drugi doma – te užinu i večeru.

– Zapanjio me i podatak da više od tri obroka brze hrane tjedno pojede gotovo svaki drugi prvašić – komentirala je rezultate prof. Jureša i objasnila da tako malena djeca brzu hranu mogu jesti samo ako im je kupe roditelji. Također, kaže, istraživanje je pokazalo da 10 posto osnovaca i 20 posto srednjoškolaca ne pojede ni jedan kuhani obrok tjedno.

Nove generacije pušača

Dodatni je problem u navikama koje imaju naša djeca, a posljedice kojih je pretilost, prekomjerno gledanje televizije ili igranje na kompjutoru.

– Oko 20 posto prvašića u ekran gleda više od dva sata dnevno – upozorava profesorica. Nada se da će se, uz alkohol, više poraditi i na prevenciji pušenja među djecom jer oko 10 posto osmaša i oko 40 posto srednjoškolaca tvrde da puše.

– Da svakodnevno puše, među pušačima priznalo je oko 40 posto osmašica i 25 posto osmaša, a istu je naviku priznalo i oko 66,8 posto srednjoškolaca te 69,8 posto srednjoškolki – upozorila je prof. Jureša.