Zalogaj s nogu, međuobrok, doručak, užina, ručak, pa čak i večera u Hrvata se temelje na kruhu. Najčešće su to bijeli kruhovi napravljeni s kvascima koji su najagresivniji oblik iniciranja bujanja tijesta. Hrvati su nacija kruha, pokazalo je istraživanje portala “Ja trgovac” prema kojem kruh svakodnevno jede čak 81,8% anketiranih.

Kruh konzumiraju čak i uz jela s krumpirom ili uz tjesteninu.

Naši susjedi Talijani jedu upola manje kruha, no zato jedu druge oblike pekarske proizvode poput grisina, krekera, bruschetta...

Austrijanci i Nijemci jedu više bijelih peciva nego kruha koji im je u većini slučajeva crni i integralni.

Puno kruha jedu i Mađari, a više bijelog kruha od Hrvata jedu još samo Bosanci i Srbi.

– Kruh je namirnica visokog glikemijskog indeksa i ne bi se trebao prečesto nalaziti na jelovniku – upozorava Mirela Marić, nutricionistica iz Poliklinike Nemetova.

– Ako nikako ne možete bez kruha, neka on bude vaš izbor za doručak i najkasnije za ručak, dok ga za večeru valja izbjegavati jer će završiti na mjestima na kojima ga je najteže skinuti. Bijeli je kruh najkaloričniji pa bi trebalo birati pekarske proizvode od cjelovitog zrna, ječma, raži... Imaju manje kalorija i organizam ih bolje podnosi – detaljna je nutricionistica.

Naime, sve je više, dodaje, ljudi koji su intolerantni na kvasce, a upravo uz njihovu pomoć kruh – pogotovo one vrste koji nas prhkošću i hrskavom koricom mame s polica pekarnica – postaje tako primamljiv.

– Kvasci su “nabildani” mikroorganizmi koji u vrlo kratkom roku podižu tijesto pa je za takav kruh, osim snage pekara koji mijesi tijesto, potrebno svega 90 minuta za njegov nastanak – objašnjava Zlatko Pejić s ekoimanja Zrno. Bilo bi, dodaje, mudrije zamijeniti ih prirodnim starterima, živim organizmima koje njegujemo i hranimo, a oni nas nagrađuju ukusnim i prhkim kruhovima. Izoliraju se iz zraka, hrane brašnom i vodom te u 24 sata mogu stvoriti prirodni kvasac.