Dvadeset jedan posto lanjske generacije zagrebačkih brucošica imalo je seksualno iskustvo s osobom istog spola, što je trostruko više negoli prije deset godina. Bez ikakvog seksualnog iskustva u fakultetske klupe prošle je godine došlo njih 33 posto, što je 15 posto manje u usporedbi sa situacijom 1998. Podaci su to istraživanja o seksualnosti zagrebačkih brucošica koje se od 1998. provodi svakih pet godina. 

Pet i više partnera 

Unatoč većem broju “iskusnih”, granica prvog seksualnog odnosa među brucošicama pomaknula se sa 17 na 18 godina kad ih je većina stupila u spolne odnose. Prvi seks sa 17 ostala je pak činjenica kod muškaraca, odnosno brucoša, kojih je lani bez ikakvog seksualnog iskustva studij započelo 28 posto, 10-ak posto manje nego prije deset godina. 

Istodobno, četvrtina ih je imala pet ili više seksualnih partnera. Njihovih kolegica s upravo tolikim brojem partnera lani je bilo 10 posto, što je tri posto više u usporedbi s brucošicama 1998. Unatoč povećanju istospolnog seksa među djevojkama koje upisuju fakultet, pravi boom “ženskog seksa” kod brucošica u metropoli bio je prije pet godina, kad ih je takvo iskustvo imalo 27 posto.

Veći broj onih s više partnera neovisno o spolu, podatak da oko 10 posto više brucoša koristi kondom, ali i povećanje onih koji pri posljednjem seksualnom odnosu nisu koristili nikakvu zaštitu, presjek je različitosti u seksualnim navikama i ponašanju brucoša iz prošlog desetljeća i onih iz 2008. Ono što im je ostalo zajedničko i konzistetno jest brojka od tek 1,4 posto, koliko ih je i onda i lani odgovorilo da vjeronauk ima utjecaj na njihovu seksualnost. Među najvećim promjenama prof. Aleksandar Štulhofer s Filozofskog fakulteta, koji sa suradnicima provodi ta istraživanja, naveo je povećanje negativnog stava prema homoseksualnosti, i to među muškim sudionicima istraživanja. Takav stav, objašnjava, moguća je reakcija na povećanu vidljivost seksualnih manjina i njihov politički angažman za građanska prava. 

Seksualna pismenost 

– Povežemo li rezultate naše studije, koji pokazuju da razina konzistentne uporabe kondoma stagnira i da se seksualna pismenost tek neznatno povećala, s epidemiološkim nalazima o raširenosti spolno prenosivih infekcija u populaciji mladih, teško je izbjeći zaključak kako je u posljednjih desetak godina propuštena prilika za sustavno unaprjeđenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja mladih – objasnio je u istraživanju prof. Aleksandar Štulhofer.