S obzirom na obujam bankarskih usluga koje se mogu platiti i ugovoriti internetom, ali i ostalim medijima koje bankari svrstavaju u "direktno" bankarstvo, pravo je čudo da je u poslovnicama još uvijek moguće zateći gužvu. Stvar očito nije u tehnologiji. Bankarski je posao oduvijek stvar povjerenja, a katkad i iznevjerenog. Zato ljudi vole da i osobno vide službenika kojeg će jednog dana moći potražiti, pa i "oprati" pojavi li se problem. "Migraciju" na internet stoga iznimno motiviraju cijenom.
Online autoosiguranje
Ono što se u virtualnom svijetu plaća kunu ili dvije, na šalteru je šest, osam ili deset kuna. Dvostruko, trostruko, pa i deseterostruko veća cijena uključuje radni angažman zaposlenika banke, vrijednost prostora, troškove pogona poslovnice... A što se sve može obaviti internetom?
U Zagrebačkoj je banci neke usluge moguće realizirati isključivo online, primjerice, obnoviti policu autoosiguranja te primiti ili platiti e-račun. Većim kamatama stimuliraju oročavanje internetom, a kunska su im plaćanja u poslovnici pet puta skuplja; deset naspram dvije kune za online kunske prijenose na račune izvan banke. Korisnicima paketa uz mjesečnu naknadu te su usluge besplatne. U Zabi se internetom može predati i zahtjev za stambeni kredit, ugovoriti stambena štednja, trgovati udjelima u fondovima i dionicama, kupovati i prodavati devize, ali i ugovoriti sastanak s bankarom u odabranoj poslovnici. Imaju 430 tisuća korisnika ove usluge. Erste banka također nudi trgovanje vrijednosnim papirima, a klijentima u tu svrhu daje mogućnost besplatnog pretraživanja i korištenja baze analiza Grupe Erste.
Povoljnija štednja
Internetom mogu provjeriti stanje u mirovinskom fondu, otvarati trajne naloge, kupovati i prodavati devize... Platne transakcije internetom naplaćuju dvije kune, u poslovnici triput više – najmanje šest kuna. Razlika je jednaka i u PBZ-u, gdje također daju stimulativni dodatak na kamatu kod online oročene štednje. Omogućili su i virtualno ugovaranje putnog, zdravstvenog, imovinskog i obveznog autoosiguranja. Klijentima koji su u poslovnici ugovorili pozajmicu isplaćuju je online bez naknade, a internetom se mogu realizirati i predodobrene brze pozajmice bez interkalarne kamate. Internetom se predaju i zahtjevi za odobrenje kreditne kartice, kupuju i prodaju devize, trguje udjelima u investicijskim fondovima bez naknade, ugovara stambena štednja uz 30% popusta na naknadu za sklapanje ugovora... U RBA transakciju internetom naplaćuju najmanje dvije kune, u poslovnici devet kuna. Njihovi klijenti također online kupuju i prodaju devize, oročavaju, trguju dionicama i udjelima u fondovima. Klijentima koji ugovore neki od paketa prepolovili su naknadu za kunska plaćanja. I Hypo omogućuje virtualnu trgovinu vrijednosnim papirima, a osobama koje do kraja godine ovako oroče depozit daju stimulativni dodatak na kamatu 0,10 posto. Kunske transakcije internetom naplaćuju 1,90 kuna, na šalteru najmanje 5,50 kuna.
I prekoračenje online
U Splitskoj banci razlika je još veća; cijena online transakcije je jedna kuna, na šalteru najmanje osam kuna. U HPB-u je naknada za online kunsko plaćanje na račun izvan banke dvije kune po transakciji, u poslovnici je najniža cijena za isti prijenos pet kuna. Studentima je u nekim paketima besplatna, a umirovljenicima povoljnija mjesečna naknada za korištenje interneta. Online je, osim plaćanja, moguće kupovati i prodavati devize, udjele u fondovima banke i druge vrijednosne papire, predati zahtjev za ugovaranje stambene štednje; ovo posljednje četiri puta jeftinije nego u banci... U OTP-u se, osim plaćanja, internetom mogu predati zahtjevi za izdavanje kartica i zahtjevi za izmjenu koeficijenta prekoračenja po tekućem računu, kupovati i prodavati devize, udjeli u fondovima te ugovoriti oročenu štednju uz kamatnu stopu uvećanu 0,10 postotnih bodova.
>> Ako vam banka povisi kamatu, možete u drugu bez troškova
Na šalterima su gužve jer ne znam kako očekujete od penzića da plaćaju račune internet bankarstvom? Uostalom, HEP je u pošti bez ikakve naknade, pa ne znam zašto da plaćam i kunu, ako mogu besplatno?? Opet reklama bankarskih usluga, kao da nemaju dovoljno love...