Štetnosti pušenja nižu se, pa tako nove studije ukazuju na pušenje kao znak nižeg kvocijenta inteligencije ali i kao prepreke dobrom i dubokom snu.

Tako izraelski znanstvenici tvrde da pušači imaju niži kvocijent inteligencije od nepušača, a IQ pušača se snižava s više pušenja. Studiju u kojoj je sudjelovalo 20 tisuča izraelskih ročnika proveo je dr. Mark Weiser sa suradnicima iz izraelskog medicinskog centra Sheba. Utvrdili su da mladići koji puše kutiju cigareta na dan imaju u prosjeku za 7,5 bodova niži IQ od nepušača i objavili to u američkom medicinskom časopisu "Addiction".

Među ispitanicima bilo je 68 posto nepušača, 28 posto pušača i četiri posto bivših pušača. Dokazano je da su pušači imali znatno niži IQ od nepušača, čak i kada su iz ispitivanja isključeni čimbenici socioekonomskog statusa i stečenog formalnog obrazovanja. Prosječan IQ nepušača bio je 101, a pušača 94.

Kvocijent je polako padao s količinom popušenih cigareta, pa su oni koji puše do pet cigareta na dan imali IQ 98, a oni koji popuše kutiju i više - 90. U istraživanju je sudjelovalo i 70 parova braće od kojih je jedan bio pušač, a drugi ne; u svim slučajevima utvrđeno da brat nepušač ima veći IQ od pušača. Na osnovu tih rezultata, znanstvenici su zaključili da je vjerojatnije to da će osobe s nižim kvocijentom inteligencije prije posegnuti za cigaretom, nego mogućnost da pušenje ljude čini glupljima.

Istraživanja znanstvenika nerijetko su međusobno proturječna, pa tako i u ovom slučaju. Prije otprilike dvije godine švedski su znanstvenici pak utvrdili da inteligencija pušača nije imala utjecaja na njegovu lošu naviku pušenja. Pojedinci s nižom socioekonomskom razinom u zapadnim zemljama imaju veće šanse da će postati pušači, kao i da će sporije prestati s tom navikom u odnosu na njihove bogatije vršnjake, napiso je dr. Tomas Hemmingsson i njegovi kolege u medicinskom časopisu "Psychosomatic Medicine". Hemmingsson i njegov tim s Karolinska Institute iz Stockholma pregledali su podatke 49.321 Šveđana rođenih između 1949 i 1951. godine i koji su prošli testove inteligencije kod prijema u vojsku, u dobi od 18 do 20 godina. U dobi od 18 godina pronašli su povezanost između nižeg IQ-a i vjerojatnosti pušenja, no nakon uključivanja drugih faktora za koje je poznato da su povezani s pušenjem (razvod roditelja, niža razina obrazovanja i psihijatrijska dijagnoza) dosta su smanjili utjecaj IQ-a na pušačke navike, premda ga nisu eliminirali. Švedski su istraživači, štoviše, utvrdili da su muškarci s nižim IQ-om imali manji rizik da postanu teški pušači od onih s višim IQ-om. Onih 373 koji su pušili u dobi od 18 godina, ponovno su intervjuirani u razdoblju od 1981. do 2002. godine, u prosjeku oko 18 godina kasnije, i pokazalo se da je 180 njih, skoro pola, prestalo pušiti. - Studija oduzima ugled teoriji da ljudi koji su počeli pušiti ili ne prestaju zbog činjenice da ne razumiju koliko je pušenje negativno za zdravlje - komentirao je tada Hemmingsson za Reuters Health.

Pušači lošije spavaju od nepušača

Jedno drugo istraživanje, ono koje je vodio dr. Naresh Punjabi s John Hopkins University Shool of Medicine u Baltimoreu, pokazalo je da pušenje otežeava ulazak u duboki san. Pratili su moždanu aktivnost pušača tijekom sna i otkrili da oni spavaju kraće u dubokom snu od nepišača. Pušači su se i žalili na umor nakon buđenja čak četiri puta više od nepušača. Zašto je tako, još nije otkriveno. Ključno pitanje istraživanja bilo je: koliko je za loš san kriv nikotin a koliko mnogi zdravstveni problemi koje pušenje izaziva - bolesti i srca primjerice, kazao je dr. Punjabi.