1. Sitost. Jedna jabuka ima oko 90 do 100 kalorija, a vlakna kojima je bogata omogućuju organizmu da razgrađuje ta složena vlakna dulje nego, primjerice, žitarice. Jabuka ima četiri grama vlakana, dok bi naš organizam trebao dobivati dnevno između 25 i 40 grama.
2. Linija. Zbog ursolične kiseline koja se nalazi u kori jabuke, idealne su za mršavljenje ili održavanje težine. Istraživanje na miševima pokazalo je da ona potiče trošenje masnoća, a pripomaže i gradnji mišića.
3. Disanje. Antioksidans kvercetin (koji se nalazi u kori) pomaže kod poboljšanog rada pluća i dišnog sustava. U jednoj su studiji zaključili da su žene koje jedu puno jabuka znatno smanjile rizike da njihova djeca obole od astme.
4. Prehlada. C vitamin prijeko potreban za obnovu imunološkog sustava možete namiriti i iz jabuka. U prosječnoj jabuci ima oko 8 miligrama C vitamina, a to je 14 posto čovjekovih dnevnih potreba.
5. Rak. Vlakna blagotvorno djeluju na aktivnost crijeva. U jednoj studiji francuski su znanstvenici ustvrdili da neki sastojci jabuke pomažu prevenciji raka debelog crijeva. Triterpenoid, pak, potvrđeno smanjuje rizike od raka jetre i dojke.
6. Dijabetes. Antioksidans antocijanin iz jabuka prvi je na liniji u borbi protiv dijabetesa. Inače on je zaslužan za boje u voću i povrću - crvenu, plavu i ljubičastu.
7. Kolesterol. Pektin iz jabuka povezuje se s niskim kolesterolom, odnosno sprečava njegovu apsorpciju. Tijelo potiče da ga troši, a ne pohranjuje.
8. Mozak. Jabuke mogu utjecati i na moždanu aktivnost jer potiču proizvodnju acetilkolina, koji stvara komunikaciju između živčanih stanica – zahvaljujući tome, pomažu vašem pamćenju i smanjuju šanse razvoja Alzheimerove bolesti.
