Nektar za siromahe, bogate i bogove

– Tajna se krije u teksturi jela i umacima koji je prate pa se tako uz ribu mogu služiti i bijela i tamna vina. Bijelu ribu koja je nježna prate bijela vina, a plavu ribu poput srdele ili tune tamnija. Vrlo je važno obratiti pozornost i na masnoću hrane koju valja ublažiti nekim svježim vinskim kiselinama. Istovremeno snažnu hranu punu okusa prate cabernet sauvignoni i kupaže s merlotima. Jednostavan je primjer teletina koja pripremljena u nježnom umaku najbolje paše uz lagano bijelo vino, no ako je pripremamo uz guščju jetru i suhe šljive, pozivnicu vrijedi poslati nekom konkretnom vinu, jačeg tijela, koje ima svoje – ja! – kaže Damir Horvat.

Za čitatelje Večernjeg lista koji će, čitajući preporuke naših vrhunskih kuhara, poželjeti na blagdanskom stolu nešto od gastronomskih užitaka koje su pripremili, Horvat je napravio selekciju vina koja dostojno mogu pratiti glavna jela pazeći pritom da se ne naruši harmonija okusa.

Zagovornik teorije da autohtone namirnice prate domaća vina, Peter Poletti objašnjava kako je vino od davnine dio života ljudi koji njeguju lozu i žive sa zemljom.

– U vinu koje stvaramo, njegujemo i čuvamo u Markovcu, nedaleko od Višnjana, taloži se povijest duga čak stoljeće i pol. To je vino koje prati tradicija, autohtone istarske sorte malvaziju, teran i muškat ruža, ali i cabernet sauvignon, merlot, chardonnay... Sunce, more, crvena zemlja i loza rode nektar za zdrave i bolesne, siromašne i bogate, ljude i bogove – objašnjava svestrani mladi vinar Peter Poletti.

Da vinara, zemlju i lozu veže neobjašnjiva ljubav, priča nam i Moreno Degrassi, vinar sa sjevera Istre kojeg je Večernji list i ove godine okitio brojnim Večernjakovim čašicama.

Grapa poput parfema

Samozatajni i nemirni alkemičar vina Degrassi svoje je loze smjestio u ‘'pupku'’ Istre, okolici Buja, mjestu gdje se spajaju dvije boje plodne istarske zemlje – bijela i crvena.

Vino te loze cijenjeno je stoljećima, u bačvama je putovalo put Rima, Venecije, a muškat i na bečki dvor.

– Naše loze ondje imaju izuzetnu sposobnost upijanja minerala te očuvanja kiselina u bobi čak i za najtoplijih ljetnih dana, što nam dopušta stvoriti skladna i uravnotežena vina, elegantna i pitka – objašnjava Degrassi.

Dodaje kako malvaziju, teran i refošk poznaje odavno i s njima ‘'igra na sigurno'’, no htio je, kaže, dokazati da u Istri mogu uspijevati i loze koje daju grožđe za svjetska vina pa je na 25 hektara zasadio čak šesnaest vrsta loza, pratio ih i pokušavao dok nije stvorio dobitnu kombinaciju.

‘'Kralj kupaža'’ Degrassi na nedavnom Festivalu vina u Zagrebu predstavio je i svoju Grappu Riserva, uljastu mirisnu ‘'žesticu'’ koje je – budimo iskreni i skromni – dovoljno koliko i parfema. Pravi odabir za zagrijavanje želuca prije raskošnog objeda.