Britanski dijabetolozi, piše Daily Mail, upozorili su javnost da liječnici dijabetes tipa 2 krivo dijagnosticiraju u gotovo 50 tisuća Britanaca godišnje. Riječ je o tome, tvrde, da liječnici opće prakse nakon samo jednog povišenog nalaza šećera u krvi daju dijagnozu bez obzira na to ima li pacijent simptome bolesti ili ne.

Više uzastopnih testova

U Hrvatskoj pak, tvrdi dijabetolog prof. Željko Metelko, takvih problema nema jer utvrde li povišen nalaz šećera u krvi, liječnici obiteljske medicine pacijente šalju na pregled specijalistu u bolnicu.

– Po smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, sumnja na šećernu bolest postavlja se ako je nalaz glukoze u krvi, pod uvjetom da je pacijent pretragu obavio natašte, iznad 7, i to dva puta zaredom – kazao je prof. Metelko. Usto, upozorava, treba voditi računa i o obiteljskoj anamnezi pacijenta te provjeriti ima li povišen rizik za obolijevanje od dijabetesa.

– Važni su i povišeni faktori rizika poput debljine, ali i simptomi poput zamućena vida, sporog zarastanja rana ili naglog gubitka na težini – kaže liječnik.

Kada pacijent s uputnom dijagnozom svog liječnika stigne u bolnicu, čekaju ga, otkriva, još dva uzastopna testiranja šećera u krvi.

– Radi se test glukoze natašte i test pod opterećenjem koji uključuje da pacijent prije testa popije slatku tekućinu – objašnjava.

Često se događa da pacijent, pošto mu liječnik opće prakse otkrije da ima povišene vrijednosti glukoze u krvi, prije odlaska specijalistu samoinicijativno krene na dijetu.

– Tada se može dogoditi da su nalazi šećera u krvi negativni – upozorava liječnik.

Ističe da takav scenarij nipošto ne znači da pacijent nema šećer, već da se bolest zbog dijete povukla.

– Da bi se izbjegla pogrešna dijagnoza, SZO je prije nekoliko mjeseci u program dijagnosticiranja dijabetesa kao obveznu uveo i pretragu glukoziranog hemoglobina – otkriva prof. Metelko.

Riječ je o pretrazi koja, jer se glukoza u eritrocitima veže na hemoglobin, otkriva koja je količina šećera u organizmu pacijenta bila tijekom 120 dana, koliki je životni vijek eritrocita.

Ne slušaju savjete

Tek nakon što je spomenutim testovima potvrđeno da pacijent boluje od šećerne bolesti, postavlja se konačna dijagnoza.

– Ako se zbog dijete, bilo da ju je predložio liječnik ili pacijent primijenio sam, simptomi bolesti i povuku, ona će se s povratkom na stari način prehrane vratiti – upozorio je prof. Metelko.

Hrvatskoj, tvrdi, kao i ostatku svijeta prijeti epidemija dijabetesa.

– Hrvatska broji oko 330 tisuća oboljelih, a svake se godine otkrije oko 20 tisuća novih slučajeva – istaknuo je. Kada je riječ o ljudima koji za liječenje bolesti koriste inzulin, malo je vjerojatno da bi se njihov broj smanjio promjenom načina života, no onih na lijekovima je previše.

– Nakon dijagnoze dijabetesa tipa 2 pacijentima nije nužno odmah propisivati lijekove – poručio je dijabetolog.

Većini bi se, tvrdi, kao i pacijentima koji od straha krenu na dijetu, bolest povukla kada bi poslušali savjete liječnika.

– Dijeta i primjeren način života, uz dosta kretanja i tjelovježbe, poštedjeli bi i 10 tisuća ljudi godišnje lijekova – naglasio je. Nažalost, kaže, čim se spomene dijeta i tjelovježba, pacijenti gube volju da bolest saniraju bez lijekova.

– Nisu disciplinirani, često griješe, ne paze što jedu, ne kreću se, puše i konzumiraju alkohol, a to su sve faktori koji ubrzavaju bolest i uništavaju organizam. Kad bi svaki dan prošetali barem sat vremena i zdravo se hranili, ne bi im trebale tablete – poručio je liječnik pacijentima.

Time bi, tvrdi, osim novca za lijekove koji bi uštedjela država, najviše koristi imali sami pacijenti.

– Dijabetes je podmukla i opaka bolest, a što se ranije stavi pod kontrolu, to su šanse za oštećenja organizma manje – kaže prof. Metelko.