Kamelija, biljka koju su obožavali kineski carevi, opjevali pjesnici, u note utkali skladatelji i oslikali slikari, u Hrvatskoj je prvi put posađena 1829. godine, i to u vrtu trogirskih plemića Garagnin-Fanfogna. Riječ je o potpuno novom otkriću koje je objavila prof. Ivna Bučan na izložbi “Kamelija” u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću, što je srušilo staru, dosadašnju teoriju po kojoj je prva kamelija u nas posađena 1845. u Opatiji, u vili Angelica. Naime, botaničar i vrtlar Giovanni Miotto iz Padove, vrlo je uredno vodio evidenciju svog bilja u prvom botaničkom vrtu u Hrvatskoj, Garagnin-Fanfogna u Trogiru, te je prof. Bučan u Državnom arhivu u Splitu pronašla popis bilja iz 1829., među kojima je i Camelia japonica. 

Nije to jedina zanimljivost vezana za ovaj raskošni cvijet, koji je predstavljen u Kaštelima, gdje u školskom botaničkom vrtu Ostrog upravo sada u punom cvatu kamelije plijene ljepotom. 

Čaj koji pijemo i zovemo ga ruski pravi se od jedne vrste kamelija, Camellia sinensis. Pogrešno smo mu dali ime “ruski čaj” jer je pradomovina kamelija Kina. 

– Prvi zapis o kameliji datira gotovo dva tisućljeća prije Krista. Spominje ih kineski car kao biljku koju obožava, upravo zato jer od njezinog lišća pravi čaj – kaže I. Bučan, koja je ovaj cvijet predstavila brošurom Mali vrt kamelija školskog botaničkog vrta Ostrog, čija je utemeljiteljica, a koji slavi 35. rođendan. 

U Europi se kamelija pokušala uzgajati zbog čaja, ali nije uspjelo. Međutim, ljepota njezinog cvijeta osigurala joj je popularnost na jugu Europe, u Francuskoj i Italiji, odakle se raširila i u druge krajeve, pa i do nas. 

Voditeljica vrta Ostrog Leda Tomaš, iznijela je niz korisnih savjeta za uzgoj kamelija, koje, sudeći po njezinim riječima, ne zahtijevaju preveliko umijeće i brigu. Kamelija je biljka sjene i polusjene. Najljepše joj je u sjeni velikih, starih stabala koja je štite od vjetra. Tlo joj treba biti bogato, humusno, uz kiselost, koja se postiže dodatkom pregorjelog stajnjaka i kiselog treseta, Ima plitko korijenje te je bitna propusnost. Kamelija može izdržati do minus 15 stupnjeva. Cvjeta i pod snijegom. Ako su temperature niske, treba je zaštititi, ali ne najlonom, već slamom ili prućem. 

- Današnja saznanja o uzgoju i sve veće mogućnosti nabave sadnica čine kameliju sve češćim ukrasom naših vrtova. Ona više nije rijetkost, ali ni izdaleka nije prisutna koliko joj to naši klimatski uvjeti omogućavaju – poručila je Ivna Bučan.