Zagreb sa svojih 220 kilometara biciklističkih staza spada među relativno bogate ovom infrastrukturom gradova Europe, iako još ima prostora za napredak. Predviđa se kako bi, zaživi li u praksi sve zacrtano u GUP-u, hrvatska metropola trebala imati 360 kilometara biciklističkih prometnica.
Zbog gustog prometa, te čestih prometnih čepova, vožnja biciklom posebice u središtu Zagreba više je nego poželjno alternativno rješenje. Prema izračunima, korištenje bicikla u užem središtu grada od 5 kilometara najučinkovitiji je način prijevoza, a i najprimjereniji s obzirom na zaštitu okoliša. O izgubljenom vremenu na pronalazak parkirališta te čekanju na dolazak tramvaja ili autobusa, pristaše bicikliranja po gradu ne žele ni isticati posebno. Biciklom se sve više obavljaju svakodnevni poslovi po gradu, ali i koristi za transport na radno mjesto. Zahvaljujući i sve brojnijim biciklističkim stazama.
– Vjerojatno od svih biciklističkih staza najprometnija je ona na relaciji istok-zapad: Zagrebačka avenija te Vukovarska ulica. U središtu grada najprometnije je oko Cvjetnog trga, poručuju iz udruge Moj bicikl koja je izdala i biciklističku kartu Zagreba radi lakšeg snalaženja na dvjestotinjak kilometara biciklističkih prometnica podno Sljemena.
Maksimir i Jarun također su među najpopularnijim dionicama za bicikliranje. Zagrebački prsten koji obiluje i netaknutom prirodom idealan je za bijeg od gradskog betona. A koliko je porasla populacija biciklista u gradu podno Sljemena, oslikava sljedeći primjer.
Na bicikliranje s primjerenom opremom
– Sve su glasniji prijedlozi kako bi se trebalo naplaćivati i biciklistima korištenje staza iako nigdje u svijetu ne postoji takav primjer. Parkiranje za bicikle na javnim, gradskim parkiralištima je besplatno, a specijalizirane garaže još uvijek ne postoje iako u većini europskih gradova postoje i u njima se plaća parkiranje, oslikala je biciklistica Darinka Jug.
Pri uporabi bicikla na biciklističkim stazama potrebno je poduzeti sve mjere koje će pospješiti uspješnom sudjelovanju u prometu, upozorava zagrebačka policija.
Tu se prije svega misli na primjerenu biciklističku opremu, poput kacige (obavezna za djecu do 16 godina), signalnog prsluka koji je obvezatan kod djece, ispravan bicikl sa svijetlećim uređajima.
Pri prilaženju raskrižjima sa semaforima obvezno se mora sići s bicikla te njegovim guranjem pješice prijeći na drugu stanu prometnice. Pri nailasku na pješački prijelaz, biciklist mora usporiti kretanje na brzinu hoda pješaka te se uvijek mora držati, kada god je to moguće, desne strane prometnice.
pa nije važna samo brojka tj kilometri staza, važno je KAKO su raspoređene u zagrebu je to porazbacano i našarano po cesti bez ikakve strategije ili zdravog razuma. ... staza ide, pa je nema, pa je dvosmjerna, pa se penjeje po stablu, pa je nema, pa je ima, pa gazi pješake, pa...