Šetnja centrom omiljena je aktivnost Zagrepčana. Pritom, ako je suditi prema natpisima na trgovinama, u onima koje su opened mogu kupiti underwear iz nove spring kolekcije ili iskoristiti last days salesa prošlosezonske odjeće. Kad ogladne, pak, mogu pojesti tasty and spicy chicken sandwich, a bogata je ponuda i breakfasta u lokalima. Oni u žurbi mogu uzeti samo coffee to go ili pak cijeđeni orange juice.
Spicy lijepo zvuči, ali...
Na Međunarodni dan materinskog jezika prošetali smo se špicom da vidimo kako se hrvatski ondje “drži” te zaključili da je u moru stranih riječi na poprilično klimavim nogama, za što nikakvo opravdanje ne nalazi Alemko Gluhak sa Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU.
– To je čisto pomodarstvo. Nema drugog razloga da se informativni natpisi koje najviše čitaju Zagrepčani, poput onih je li dućan otvoren ili zatvoren, pišu na nekom drugom jeziku – objasnio je Gluhak i dodao da se tako šteti materinskom jeziku jer se krivo uči građane. Stoga bi zagrebački ugostitelji i trgovci mogli i trebali mirne duše koristiti hrvatski jezik pa bi rečenice s početka teksta zvučale puno prirodnije, odnosno građani bi u otvorenim trgovinama mogli kupiti donje rublje iz nove proljetne kolekcije ili iskoristiti zadnje dane popusta na prošlosezonsku odjeću. Oni koji ogladne mogli bi pojesti ukusan i pikantan sendvič od piletine, a bogata je i ponuda doručka u lokalima. Oni u žurbi mogu uzeti samo kavu za van ili pak cijeđeni sok od naranče.
– Možda većina mladih zna, ali moja majka ne zna, primjerice, što je spicy. To joj lijepo zvuči pa onda riga vatru kad kupi sendvič – rekao nam je Zagrepčanin Stjepan koji je priznao da se ponekad osjeća kao da ne hoda svojim rodnim gradom, nego Londonom ili New Yorkom. Alemko Gluhak napominje pak kako ni razvoj turizma ne može biti opravdanje.
– Ako trgovine, kafići i restorani žele o svojoj ponudi informirati i turiste, mogu staviti prijevod ispod natpisa na hrvatskom, ali je suludo da pišu samo na stranom jeziku – rekao je Gluhak i dodao kako je još jedan primjer čiste pomodnosti pretvaranje slova č i ć u “ch”. Tako se u centru prodaju chevapi, a na jednom je natpisu i književnik Ivan Gundulić, koji je imao velik utjecaj upravo na formiranje hrvatskog standardnog jezika, postao – Gundulich.
Slatke, sočne orange
Ipak, može se naći i pozitivnih primjera pa se tako iznad Turističkog centra na glavnom trgu uz natpis na hrvatskom vrte prijevodi na još nekoliko jezika poput engleskog, njemačkog, talijanskog... No, da se od stranih riječi ne može pobjeći, dokazuje činjenica da su one došle i do Dolca.
– Znam malo engleskog i njemačkog da se mogu sporazumjeti sa strancima – rekao je Željko Čelec koji već 12 godina prodaje voće i povrće, a pokazao nam je i kako bi izgledalo da se na Dolcu krene s uporabom stranih riječi pa da se prodaju “sočne slatke oranges”.•
Samo poslušajte kako naši političari govore kao akademski obrazovani ljudi... Nisu ni naša "poznata" lica imuna na svoje jezične ispade.