Dok sjede u pivnici na Črnomercu, većina gostiju i ne zna da su zapravo – okruženi muzejskim predmetima.
Skupljaju ih zaposlenici od 1893., otkako je otvorena Zagrebačka pivovara.
Dolaze turisti i studenti
Stoje na zidu crno-bijele fotografije, stari dokumenti, iznad glava vise krigle koje su se nekad koristile... U Pivani, koja je to ime nosila i u prošlosti, prikazana je povijest pivarstva u Zagrebu, ali i u svijetu.
– Posjetitelje vodimo kroz osam postaja pivskog muzeja. Uglavnom su to turisti koji se unaprijed najave, studenti... Na ulazu, u dvorištu, dočekuju ih osnivači pivovare u obliku kipova. Dva prijatelja, Gustl i Pero, grof Gustav Pongratz i barun Petar Dragutin Turković, uz pivo su u Beču došli na ideju da i Zagrebu treba mjesto za proizvodnju piva. Tristo tisuća forinti bio je početni kapital, a u izgradnju tvorničke zgrade ubrzo se krenulo po nacrtima arhitekta Kune Weidmanna – kaže Marin Levaj, voditelj muzeja, pokazujući i stare kandelabere koji su u doba kad se pivovara otvorila bili atrakcija. Ondje je i stari pivski kotao, uz koji stoji natpis koji objašnjava nekadašnji postupak izrade piva, ali i kola kojima su se prevozile bačve. Odmah s unutarnje strane vrata mogu se vidjeti arhivske etikete i reklamni plakati, kao i fotografija koja prikazuje kako je nekad izgledalo područje oko pivovare.
– Ovdje je bila industrijska zona. Uz pivovaru, pored same vojarne, tu su i ciglana te tvornice cikorije i parketa – opisuje Levaj, koji Pivanu vodi s chefom Markom Jovanovićem i Đurom Topićem.
Filtriranje kroz košnice
U jednom kutu, u staklenim tubama, stoje i sastojci od kojih se proizvodi pivo, a prikazali su i koji su se začini nekada koristili: stolisnik, ružmarin, pelin, borovica, đumbir, muškatni oraščić, cimet... Počast su odali i Williamu Painteru, koji je, uz svojih 80 izuma, zapamćen kao autor krunskog čepa koji i danas koriste. A u posebnoj dvorani su i alatke koje su služile u proizvodnji: lopata za dodavanje slada, miješalica i posuda s dugom ručkom za kušanje. Stoji ondje i kamion, Fiat iz 1950-ih, za prijevoz piva. Na vitrajima su pak prikazali devet pivskih svetaca.
– Oni su poticali ljude da umjesto vode, koja je bila zagađena i širila bolesti, piju pivo, čija se proizvodnja, nakon koncila u Aachenu 817. godine, povjerila samostanima – objašnjava Levaj. Jedan od njih je sv. Arnold iz Soissona, koji je navodno izmislio i filtriranje kroz pletene košnice za pčele. A tu su i sv. Brigid od Irske, sv. Arnulf iz Metza, sv. Hildegarda, sv. Florijan, sv. Lovro, sv. Vjenceslav, sv. Amand i Gambrinus.
