Sto milijuna kuna prosječna je godišnja šteta uzrokovana aktivacijom klizišta i odrona u Gradu Zagrebu.
Sesvete najugroženije
Upravo klizišta i odroni sve su veći problem Zagrepčana jer ove, ali i prošle godine zaredale su obilne kiše čije su posljedice bile kobne za brojne građane – urušavali su se većim dijelom objekti i građevine s njihovih privatnih zemljišta pa se stoga i dio troška svaljuje na same vlasnike.
Samo od siječnja 2013. do rujna ove godine na točno 170 lokacija na području Zagreba zabilježeno je pomicanje tla, a najgore situacije, one koje direktno ugrožavaju ljude, imovinu i okoliš zabilježene su u sedam gradskih četvrti – Sesvetama, Podsljemenu, Gornjoj Dubravi, Podsused-Vrapču, Maksimiru, Črnomercu, Gornjem gradu – Medveščaku.
Grafika: Kristina Franić
Od spomenutih najugroženija gradska četvrt jesu Sesvete gdje je samo u godinu dana bilo ukupno 67 dojava i prijava klizišta.
– Na području Grada Zagreba registrirano je ujedno i jedno od najvećih klizišta u Europi koje se nalazi na području bivše tvornice cementa Sloboda u Podsusedu, područje Kostanjek – poručili su iz Gradskog ureda za prostorno uređenje i izgradnju grada.
Za kompletnu sanaciju toga najvećeg klizišta, barem prema procjenama, bit će potrebno izbrojiti točno 200 milijuna eura, dok će u prvoj fazi za koju je već dobivena lokacijska dozvola biti potrošeno deset milijuna kuna.
Iznos je to koji čini točno polovinu proračunskih sredstava namijenjenih saniranju nestabilnih padina na području grada u jednoj godini. Doduše, lani je u proračunu taj iznos dosegao 24 milijuna kuna, no od predviđenog novca za sanaciju je, kako doznajemo, realizirano 14 milijuna kuna iako stvarno nastale štete znatno premašuju te iznose.
Spašeni ljudi i objekti
Planirane sanacije ove godine odužile su se isključivo zbog obilnih kiša koje su uslijedile. Tako je od prvoga dana travnja do prvoga dana rujna bilo, poručuju iz Grada, samo 40 radnih dana kada su se radovi na sanaciji već postojećih klizišta mogli obavljati.
– Novac koji je bio predviđen u proračunu prošle godine usmjeravao se na hitne sanacije kao što su ceste Kvaternikova – Divoselska, Aleja Bologne, Ulica Ivana Česmičkog – poručili su iz Gradskog ureda za prostorno uređenje. Ove godine hitna intervencija zabilježena je na Kustošijskom vencu gdje su spašeni i ljudi i objekti.
kao prvo: tko daje dozvole za gradnju u tom području??? drugo: drug Kalinići bdije nad svime i uvjek je u kriznoj situaciji a kada nije posvećen klizištima odgaja i podučava najmlađi zagrebački naraštaj, a stigne u međuvremenu ocijeniti svjetsku sigurnosnuu situaciju i točno predviditi terorističke napade ( blago nama svi nam zavide na takvim supermenima )