Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 186
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Arhitektonski fakultet

Novi dekan: Gradi se po modelu “sve i svugdje”, a to u javnome prostoru ne smije proći

29.11.2016., Zagreb - Krunoslav Smit, dekan Arhitektonskog fakulteta. Photo: Davor Visnjic/PIXSELL
Foto: Davor Visnjic/PIXSELL
1/5
30.11.2016.
u 11:00

Krunoslav Šmit govori o pobuni struke zbog neprovođenja natječaja, radovima na Britancu, (ne)planiranju razvoja grada...

Rotor i fontana na Britanskom trgu, kao i zelena površina umjesto parkirališnih mjesta na noge su dignuli Zagrepčane. No ta je intervencija bila kap koja je prelila čašu i arhitektonskoj struci, koja se pobunila zbog načina na koji se gradi u Zagrebu, odnosno – bez natječaja. O tome, među ostalim, govori novi dekan Arhitektonskog fakulteta Krunoslav Šmit, jedan od autora urbanističkog plana Britanca usvojenog prije 19 godina.

Cijeli je niz intervencija u javnom prostoru kod kojih se ne zna tko i kako uređuje gradske površine. Kako gledate na to?

Prema rezultatima izgradnje Zagreba, može se zaključiti da je u velikoj mjeri primjenjivan model planiranja razvoja kojim se investitorima željelo omogućiti gradnju – “svega” i “svugdje”. Model je većinom primjenjivan na parcelama za stambenu ili poslovnu namjenu u privatnom vlasništvu pa je rezultat imao ograničen utjecaj na okruženje. A kada je riječ o lokacijama s izraženim aspektom javnog prostora, taj model pokazuje manjkavosti. Građani kao korisnici javnog prostora nisu adekvatno uključeni u proces planiranja. Programi sadržaja koji se planiraju na tim lokacijama najčešće nisu utvrđeni uz uključivanje građana odnosno stanara i predstavnika udruga civilnog društva. Osim toga, u posljednje se vrijeme može uočiti i da se odustaje od javnog pronalaženja prijedloga najboljih stručnih projektnih rješenja za urbanizam, arhitekturu i dizajn javnog prostora. Dakle, dvije su manjkavosti: prva je u pripremi programa sadržaja za intervenciju u javnom prostoru gdje se modeli mogu unaprijediti participacijom građana i druga je u naznakama koje ukazuju za željom da se odustane od javnog natječaja umjesto da se unaprijede okolnosti koje će omogućiti nesmetanu realizaciju najboljih prijedloga uređenja javnog prostora.

Autor ste urbanističkog plana Britanskog trga. Kada je on usvojen i kako ste ga zamislili?

Projekt je pobijedio na javnom natječaju prije 19 godina. Potom je Grad od Arhitektonskog fakulteta naručio izradu idejnog urbanističkog rješenja za širi obuhvat i stručnu podlogu za lokacijsku dozvolu 1999., za što je dokumentacija uredno isporučena. Nakon toga na Britancu su provođene intervencije u nekoliko navrata, ali ne prema projektnoj dokumentaciji za uređenje trga. U projektu se predlaže isticanje povijesne slojevitosti prostora uz afirmaciju duha mjesta, što se odražava na zadržavanje tržnice kao inicijatora društvenih aktivnosti te karaktera utilitarnog trga kao važnog elementa njegova identiteta, otvaranje prema Ilici zbog veće vidljivosti te uključivanje prostornih atraktora iz okruženja, od Rokova perivoja preko Radničkog dola sve do sadržaja iz javno dostupnih dvorišta donjogradskih blokova.

Što zamjerate trenutačnim intervencijama na Britancu?

Priklanjanje modelu realizacije građevina uz pomoć parcijalnih intervencija bez sagledavanja cjeline i razmatranja šireg prostora. Programiranje sadržaja bez uključivanja građana. Izostanak ambicije da se unaprijede postojeće i stvore nove urbane vrijednosti.

Zašto su važni javni natječaji?

Njima se mogu pronaći najbolje ideje i rješenja za prostorne intervencije. Pritom je potrebno omogućiti prikupljanje što većeg broja ideja, kao i odabir po kriteriju najboljeg i najkvalitetnijeg rješenja bez obzira na ime autora.

Pokreće se osnivanje povjerenstva za javne natječaja za uređenje prostora od interesa za Grad Zagreb. Bi li tako odluke bile transparentnije?

Poteškoću vidim u tome što su tada investitor i provoditelj natječaja ista pravna osoba. Interes je investitora dobiti rješenje koje mu najviše odgovara, a interes provoditelja natječaja odabrati najkvalitetnije. S obzirom na to, događaju se odstupanja od interesa investitora kako bi se ostvarile kvalitete. Riječ je o stranama potencijalno različitih interesa. U tim je situacijama veća mogućnost utjecaja investitora na provoditelja natječaja pri odabiru rješenja.

Možete li navesti pet intervencija koje su nastale bez natječaja, a koje su po vama najgore?

Uz Britanac, pješački most preko Miramarske, Europski trg, projekti za tržnicu Dolac, koji uključuju i garažu, kao i projekti za srednjoškolsko igralište zapadno od muzeja Mimara, u sklopu kojih se također planira podzemna garaža s dodatnim sadržajima poput trgovačkog centra.

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

Koja je poanta javne tribine “Arhitekti za Zagreb” koju ste organizirali na fakultetu?

Raspravom se želi utvrditi zajednički stav i iskazati potreba za reagiranjem na neprihvatljiv odnos Grada prema planiranju i uređenju javnog prostora i arhitektonsko-urbanističkoj struci. Kao struka odgovorni smo za javni prostor, a cilj nam je podizanje kvalitete života u gradu, njegovo organiziranje i oblikovanje te dobivanje što kvalitetnijih rješenja kroz javne natječaje jer se jedino tako, uz transparentan odnos prema građanima, može dobiti najveća kvaliteta kao rezultat ulaganja javnih sredstava u gradski prostor.

Gradi li se u Zagrebu planski?

Zagreb baštini dugu povijest urbanističkog planiranja koja je rezultirala brojnim remek-djelima, od Lenucijeve potkove, parka Maksimir i Donjega grada do Novoga Zagreba ili Jaruna. Danas se gradi prema prostorno-planskoj dokumentaciji, najviše gradskih predjela temeljem Generalnog urbanističkog plana (GUP). Gradi se s pomoću urbanističkih i prostornih planova, ali bez jasno određene urbanističke zamisli. Kao i uz brojne promjene GUP-a. A on se sve više pretvara u provedbeni dokument kojega je glavni cilj omogućavanje izdavanja dokumenata za gradnju. Sve je manje konceptualni plan što utvrđuje kako se grad želi i treba razvijati.

Jesu li pojedini dijelovi grada “taoci” nedonošenja izmjena GUP-a i novog prostornog plana?

Smatram da je potrebno smanjiti broj izmjena GUP-a. Treba ga unaprijediti usmjeravanjem na stvaranje i razvijanje generalnog koncepta razvoja grada i svih njegovih dijelova. Pojedine je potrebno podrobnije urbanistički razraditi kako bi se utvrdila detaljnija pravila ponašanja u prostoru.

Komentara 6

KO
Komentator3
12:13 30.11.2016.

Oprostite, ali jasno je da urbanisti i arhitekti nemaju nikakvog utjecaja ili smisla za uređenje ovog grada. Mnogobrojne su štete i iz prošlosti, neplanskog građenja bez dozvola. I onda je došla legalizacija, koja je imala jedinu svrhu prikupiti pare, a ne doista i popraviti sva ta proizvoljna rugla i nered. Zašto se dozvoljava zatvaranje balkona, postavljanje reklama, klima-uređaja posvuda po fasadama. Zašto se ne brine o pješačkim zonama, koje su sve uže i neprohodnije. Kako je moguće da svatko može napraviti bilo kakvu kuću/zgradu, bez obzira kakvog smisla ta osoba/firma ima za estetiku u funkciju buduće zgrade. Vaša struka je toliko dugo već u krizi, da je jedino na što se možemo pozvati kao kvalitetno, arhitektura i urbanizam iz austrougarskog doba.

DK
domagoj.kalnicki
13:23 30.11.2016.

Kada će Hrvatski urbanisti konačno prestati graditi samo "socijalističke kvadrate i kocke". Pa takve projekte može raditi i dijete. Pogledajte malo makedonce i Skoplje. Kada vidim kuću sa ravnim krovom bljuje mi se.

KO
Komacero
14:14 01.12.2016.

Doticni nije rekel nis pametnog vec trabunja gluposti.Kod novogradnje treba se gradit moderno za buducnost po cemu ce grad Zagreb bit poznat u cjelom svjetu.Stare zgrade obnavljat i uljepsavat postujuci najmodernije standarde.Kad vidim Arenu i one zgrade preko puta nje i taj kvart padne mi mrak na oci i svacam da struka i dekani pojima nemaju

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije