Nabacano smeće, stari madraci, smrad urina iz zapuštenih zgrada, razbijeni prozori... s velikih kompleksa između Ulice grada Vukovara i Glavnog kolovora, omeđenim Paromlinskom i Miramarskom ulicom, ukradeno je sve što se moglo. Već godinama velika zgrada Zagrebačke banke, stari diskontni trg, zgrada Paromlina, a i manje zgrade tik do Gradske uprave godinama zjape prazne. Paromlin je već desecima godina trn u oku konzervatora, a bivši trgovački centar okupljalište je subkulturnih skupina koje, kažu stanovnici, znaju dobacivati prolaznicima pa mnogi u velikom luku noću zaobilaze tu zgradu.
Studija razvoja
– Prije tjedan dana počeli su rušiti dio kompleksa. Otpaci, pak, privlače štakore. Mačak u dvorište svaki dan donese 2-3 komada - kaže umirovljenica Dragica Kop (59), koja živi u blizini. Događa se tamo i puno krađa, kaže turistička tehničarka Đurđa Vidović, a riješe se uglavnom tako da policija dođe i samo napravi zapisnik. Znatiželjnici koji prođu pored nekadašnje zgrade banke lako mogu vidjeti kroz razbijene prozore razbacani inventar, a dio je već zarastao i u korov. Za to je arhitektonski biro 3LHD izradio i studiju razvoja 'Projekt Paromlinska', koja predviđa spajanje postojeće parcele od 9000 četvornih metara, na kojoj je zgrada, s javnim parkiralištem od 1750 kvadrata, koje bi im ustupio Grad Zagreb. Predviđa se gradnja trgovačkog centra. Prema prostornim planovima, kaže urbanist Niko Gamulin, planira se i širenje Trga Stjepana Radića, s javnom garažom ispod trga i šetalištem prema kolodvoru, dogradnja zgrade Gradske uprave, a i gradnja dodatne dvorane kod KD Lisinski za pokuse orkestara.
Čeka se godinama
– Tada bi se koncertna dvorana mogla češće koristiti u konferencijske svrhe, s mogućim hotelom na mjestu Paromlina – kaže Gamulin, dodajući kako je ipak ta vizija u dalekoj budućnosti. Problem je, kaže, što se ne zna što će se napraviti sa željezničkom prugom.
– Postoje projekti kojima je planirano postavljanje pruge pod zemlju – kaže arhitekt Marijan Hržić te dodaje da je u proteklih 10 godina raspisano više natječaja. Cijeli taj dio tretira se kao područje velike transformacije grada, kaže Krunoslav Šmit s Arhitektonskog fakulteta, pa je potrebna cjelovita rekonstrukcija.
– Već godinama očekuje se da se cijeli taj dio aktivira, predugo to traje – kaže Šmit. Iz Zagrebačke banke, čiji je objekt tamo, poručili su da ne mogu komentirati slučaj.
Štakori nisu simptom zapuštenosti i drloga već jasni znak da gradska Uprava n e sprovodi javno-zdravstvene preventivne mjere,u ovom sl. s u s t a v n u d e r a t i z a c i j uj u grada.Jesen je na pragu pa se je nadati kontroli glodavaca u Gradu jer su oni prijenosnici užasnih boleština.