Adolescenti u Hrvatskoj zadovoljniji su životom i boljeg zdravlja nego što su to bili njihovi vršnjaci desetljeće prije, otkrivaju rezultati analize 19 znanstvenih studija objavljeni ovih dana u Europskom časopisu za javno zdravstvo.
Više vježbe, ali i alkohola
Riječ je o opsežnom radu pod kapom europske filijale Svjetske zdravstvene organizacije s ciljem da detektira trend kojim mlade generacije idu, stoga su provedena istraživanja na ispitanicima u dobi od 11, 13 i 15 godina od 2002. do 2010. godine u 40-ak zemalja Europe i Sjeverne Amerike. Ispitivani su različiti stavovi, ponašanja, navike tih generacija poput broja pretilih, smrtonosnih ozljeda, pušenja, konzumacije alkohola, tjelovježbe, zdrave prehrane i niz drugih parametara. Tako su rezultati kad su u pitanju adolescenti u Hrvatskoj otkrili, među ostalim, da se sve više dječaka svakodnevno bavi nekom fizičkom aktivnošću.
Prema istom kriteriju njihovi vršnjaci u Sloveniji, Švicarskoj i SAD-u su "podbacili", odnosno manje djece vježba u odnosu na prijašnje generacije. Ipak, unatoč većoj fizičkoj aktivnosti, trend debljine je veći i u Hrvatskoj i u devet drugih europskih zemalja (Češka, Estonija, Grčka, Letonija, Makedonija, Poljska, Rusija, Slovenija, Ukrajina). Ali kako se objašnjava u analizi, debljina adolescenata ni u jednoj se ispitanoj zemlji ne smanjuje. No u nizu zemalja, pa i u Hrvatskoj, u padu je i vršnjačko nasilje. Na žalost, uočen je trend povećanja redovitog pijenja alkohola – napominju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, otkud nam liječnica Ivana Pavić Šimetin, specijalistica školske medicine, objašnjava da mladi u Hrvatskoj ipak bolje žive od prijašnjih generacija. Takav zaključak dr. Pavić Šimetin donosi na temelju pokazatelja poput subjektivnog doživljaja zdravlja adolescenata, manjeg broja prijavljenih zdravstvenih smetnji i većeg zadovoljstva životom.
– Sad je pitanje kako može biti bolje kad je recesija, ali ono što mi s pozicije HZJZ-a možemo reći, kao što kažu i autori tih radova, jest da se s puno raznih programa i strategija može utjecati na zdravlje mladih. Ovakvo se istraživanje radi svake četiri godine, ali ovo su trendovi koji idu u društvu i, ako je nešto uzlaznog trenda, očekuje se da neće biti velikih promjena – objasnila je dr. Pavić Šimetin.
Bez depresivne supkulture
Osim u Hrvatskoj, djeca su zadovoljnija životom i u još pet zemalja, konkretno Estoniji, Litvi, Letoniji, Rusiji i Ukrajini, što autori tumače i promjenom trendova te društvenih sadržaja u tim zemljama. Ili, kako kaže dr. Pavić Šimetin, ova generacija ispitanika nema više depresivne supkulture tako izražene kao prijašnje generacije.
>>Čak i adolescenti pate od proširenih vena
>>Buntovni su i stalno bi se svađali... Kako razgovarati s tinejdžerom?
