Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 142
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Put kroz Alpe

Kroz najduži željeznički tunel brzinom od 250 km/h

gotthard
Foto: AlpTransit
1/5
30.05.2016.
u 17:45

Švicarski Gotthard s 57,1 kilometara dužine nadmašio je i japanski Seikan, a ujedno je i najdublji svjetski tunel, nalazi se ispod planine na 2300 m

U srijedu će se nakon gotovo 70 godina gradnje, otkako je prvi puta zamišljen 1947., otvoriti tunel Gotthard između Erstfelda i Bodia. Upravo je u toj godini zamišljeno nešto što se danas naziva New Rail Link through the Alps, nova željeznička poveznica kroz Alpe, ili AlpTransit, čija je okosnica upravo novi tunel. Sama je konstrukcija ovog megatunela trajala 17 godina.

Opasan pothvat

S 57,1 kilometara Gotthard je najduži svjetski željeznički tunel ispod švicarskih Alpa, a zamijenit će tako na mjestu najdužeg na svijetu japanski tunel Seikan, koji je dug 53 kilometra. Treći je po redu tunel ispod kanala La Manche s 50 kilometara. A kad se za deset godina završi austrijski tunel Brenner, tunel ispod La Manchea bit će tek četvrti na svijetu jer će Brenner biti dug 55 kilometara. U ipak još dalekoj budućnosti je tunel ispod planine Mont d’Ambin, između Italije i Francuske, koji bi se gotovo trebao izjednačiti s Gotthardom. No cijela mreža ispod planine, u što se ubrajaju sigurnosni izlazi, ventilacija i slično, duga je 152 kilometra.

Još je jedna pojedinost u kojoj će Gotthard zasigurno još dugo ostati prvi, a to je količina stijene koja je iznad njega. Nalazi se ispod 2300 metara planine. Na gradnji tunela radilo je 2400 radnika koji su izvukli 28,2 milijuna tona zemlje i kamena iz planine, što je pozamašna količina, dovoljna da se izgradi pet piramida u Gizi. Da bi se ovo postiglo, korišteni su posebni strojevi za bušenje, TBM njemačkog proizvođača Herrenknechta, dugački otprilike kao četiri nogometna igrališta. Njima se odvaljivalo po 30 metara stijene na dan, a obavili su 80 posto tog posla, ostatak stijene razbijen je eksplozivom. Za gradnju su potrošena četiri milijuna tona betona. Bila je riječ o vrlo opasnom pothvatu pri kojem je život izgubilo čak osam radnika, a na samom su gradilištu temperature dosezale i 50 Celzijevih stupnjeva. Stara željeznička pruga Gotthard datira još iz 1882. Zbog toga što spaja sjever i jug Europe, može joj se dati pridjev prometne žile kucavice Starog kontinenta. Svake se godine tom rutom preveze 26 milijuna tona tereta, a brojka stalno raste. Sada će se udvostručiti jer će se kroz cijevi Gottharda, po jedna u svakom smjeru, prevoziti više od 45 milijuna tona tereta godišnje. Nije stoga čudno da je povjerenica EU za transport Violeta Bulc izjavila: “Samo je Bog Europu nagradio ovim tunelom”.

– Bit će to vitalna poveznica između Rotterdama i Antwerpena te luka na Jadranu – istaknula je Bulc. Očekuje se da će se znatno smanjiti i zagađenje s obzirom na to da će vlakovi sada efikasno moći zamijeniti prijevoz kamionima. Tunelom Gotthard zaobilazi se znatan dio te, može se reći, povijesne rute. Za 30 kilometara smanjuje se put između Altdorfa i Bellinzone.

Više vlakova, kraća vožnja

Jasno je da to nije osnovni razlog gradnje tunela koji je stajao nekih 12,2 milijarde franaka, otprilike koliko je bio budžet Olimpijskih igara u Londonu. Financiranje je, kako to već obično biva, osigurano referendumom koji je proveden 1998. kad su Švicarci potvrdili davanje novca za tunel kroz dvije pristojbe i PDV.

Prugom koja će kroz njega prolaziti moći će voziti duži i teži vlakovi, i to njih 260 dnevno, za razliku od 180 koliko ih sada prolazi starom prugom. Svakih pola sata prolazit će ovom novom rutom putnički vlakovi, i to brzinom od 250 km/h, za što će im trebati 20 minuta. Kada se 2020. otvori novi tunel ispod planine Monte Ceneri, putovanje između Züricha i Milana skratit će se za nešto manje od sata.

Koliko je tunel Gotthard značajan pothvat, svjedoči i činjenica da će otvorenju nazočiti kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande te talijanski premijer Matteo Renzi. Na ceremoniju otvorenja potrošit će se 12 milijuna franaka, nazočit će i oko 300 novinara, a organizirana je i nagradna igra za prvi prolazak kroz tunel. Prijavilo se 160.000 Švicaraca od kojih je izabrano tisuću sretnika za tu prvu vožnju.

Posebno organizirano putovanje za one koji su to voljni platiti bit će 4. i 5. lipnja. Ostali će se ipak još morati načekati jer će prije konačnog puštanja u komercijalnu upotrebu tunel biti testiran šest mjeseci.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije