Sve je manje stanovnika u središtu Zagreba, a u nekim četvrtima na periferiji, poput Sesveta, sve ih je više – pokazuje popis stanovništva.

Veliki računi

Glavnome gradu Hrvatske događa se ono što se u gradovima poput Londona već odigralo – stvaranje takozvanog cityja u središtu, objašnjava prof. Dražen Živić, demograf iz Instituta "Ivo Pilar".

– Centri gradova populacijski se prazne i u njih se smještaju upravna središta. Također se odvija suburbanizacija, mlađi se sele u satelitska naselja, poput Samobora i Velike Gorice, ili na rub grada, jer im je ondje lakše riješiti stambeno pitanje – razložio je Živić.

Predsjednik Vijeća gradske četvrti Donji grad Marijan Oljica kaže da je stambena infrastruktura u središtu stara, iz 19. stoljeća, a rijetki mogu uložiti u obnovu.

– Mnogi prodaju stan u centru i iz ekonomskih razloga, jer u njemu je skuplje živjeti negoli u drugim četvrtima. Stanovi su veliki, pa računi mogu biti dvostruko veći – objasnio je Oljica. I dok neke četvrti ostaju bez stanovnika, Stenjevec i Sesvete doživljavaju procvat. Sesvete danas imaju gotovo 12.000 stanovnika više nego prije 10 godina.

Nedostaje vodovoda...

– Grad se nema gdje širiti nego u Sesvetama, a kako je njegov urbani dio popunjen, naseljava se sesvetsko prigorje – rekao je Željko Blažinović, predsjednik Vijeća četvrti Sesvete.

Povećanje broja stanovnika nije praćeno gradnjom infrastrukture.

– U sjevernom dijelu sesvetskog prigorja, koji je najinteresantniji za život, nedostaje više od 100 kilometara vodovoda, oko 160 kilometara kanalizacijskih cijevi te toliko plinovoda – nabrojio je Blažinović.

A u četvrti koja je po površini najveća u gradu – da je samostalan grad, bio bi šesti po veličini u zemlji – najveći je problem – promet.

Iako pomalo izvan fokusa, gradska četvrt Novi Zagreb-istok također je u društvu "negativnih", u 10 je godina izgubila 6074 stanovnika. Zašto se građani iseljavaju?

– Nema većih problema u smislu infrastrukture. Četvrt ima i novih naselja i onih starih. Vjerujem da je ipak riječ o utjecaju nepovoljne ekonomske situacije. Uostalom, to se vidi i po činjenici da se u ovoj četvrti raspada svaki treći brak – otkriva Mijo Markulin, predsjednik Vijeća gradske četvrti N. Zagreb-istok.

Preraspodjela, a ne doseljavanje

Živić smatra da se u Zagrebu događa "preraspodjela" jer ni 2001. ni 2011. nije zabilježeno značajno povećanje broja stanovnika – tek 13.730 osoba prema zadnjem popisu.

– Zagreb ima negativno prirodno kretanje. Doseljavanje u nove kvartove zapravo je preraspodjela stanovnika – na primjer, podstanari iz centra doselili su se u Sesvete jer su ondje kupili stan – objašnjava profesor Živić.

Demograf Živić ipak upozorava kako se zaključak o bijegu iz centra na periferiju može donijeti nevezano za ovu statistiku.

Podsjetimo, Zavod je utvrdio da se metodologija popisivanja mijenjala pa su moguća i određena odstupanja. Nije to, napomenuli su, relevantno, no demograf Živić baš se i ne slaže.

– Čovjek mora biti malo oprezan, jer na državnoj razini odstupanje od 500 ne znači ništa, dok je na lokalnoj razini to izuzetno važno. Ne možemo suditi o promjenama dok se ne objavi struktura stanovništva, a to je ono što zaista zanima demografe – kazao je Živić.