Naplatom dugova samo od spomeničke rente, komunalnog doprinosa i zakupnina gradski bi se proračun mogao napuniti s otprilike 730 milijuna kuna. Svjestan je toga i Davor Jelavić, pročelnik za graditeljstvo, no, kako kaže, Grad tu ne može mnogo učiniti.

Tolerancija Grada

– Mnogi su objekti na našoj listi dužnika u krizi i najveći je problem naplata dugova. Nešto smo pokušali i prolongirati – objašnjava Jelavić.

Tako je, primjerice, rekorder u dugovima za komunalni doprinos Centar Bundek. Otprilike 30 milijuna kuna duguje Gradu samo ta tvrtka, a to su podaci zaključno sa 30. listopada 2011. godine.

– Centar Bundek platio nam je jednu ratu trenutačno (oko 8,8 milijuna kuna op.a.) i onda su nam poslali molbu da im damo još 60 dana za ostatak – priča Jelavić.

A da polako, ali sigurno podmiruju dugove Gradu, potvrđuju i u Stipić grupi, investitoru projekta Centar Bundek.

– Plaćamo u ratama, a ispadaju toliki iznosi jer je Centar Bundek trenutačno najveće gradilište u Hrvatskoj. Sve što smo dužni Gradu, isplatit ćemo do kolovoza – poručuju iz Stipić grupe.

U Gradu su, objašnjava Jelavić, svjesni da zbog lošega ekonomskog stanja ne mogu očekivati vraćanje dugova.

No, te dugove Grad tolerira već četrnaest godina.

Samo za komunalne doprinose ukupni je dug otprilike 282 milijuna kuna, a to se nakupilo nenaplatom dugova još od 1998. godine.

– Neke nam tvrtke ostaju dužne, a drugima radimo ovrhu – odgovara Jelavić.

A za neke je i pitanje hoće li se ikad moći naplatiti dugovi.

Gredelj duguje za rentu

Primjerice, za spomeničku rentu Grad čeka otprilike četrdeset milijuna kuna. U dužništvu predvodi Tvornica željezničkih vozila Gredelj s otprilike 6,6 milijuna kuna. Otamo poručuju da je “zbog trenutačne gospodarske situacije zatraženo podmirivanje spomenutog duga u obrocima te je u obostranom interesu plan da TŽV Gredelj s Gradom “prebije” spomenuti dug za zemljište čiji je vlasnik TŽV Gredelj, a na kojem će Grad napraviti spojnu cestu od Vukomerečke do Slavonske avenije”.

Ipak, najveći dugovi Gradu stvoreni su zbog neplaćanja zakupnina.

Otprilike su 410 milijuna kuna, a unatoč tim dugovima mnoge takve tvrtke i dalje uredno posluju u uredima za koje ne plaćaju zakup.