Kada knjiga na čijim je zlatnim koricama otisnuto '400 kn' leži u izlogu s natpisom '19,90 kn', a komplet od pet knjiga domaćih autora možete dobiti za 10 kuna, lako je zaključiti da izdavaču ne cvjetaju ruže.

Drukčija strategija

A da su u Znanju ruže već naveliko uvenule dokaz je i to što će posljednja zagrebačka knjižara toga izdavača, ona na uglu Zvonimirove i Vojnovićeve ulice, sutra zauvijek zatvoriti svoja vrata.

U toj se knjižari knjige rasprodaju po minimalnim akcijskim cijenama još od početka travnja, a na pitanja kupaca je li to konačni znak da se knjižara zatvara prodavačice tek kratko odgovaraju - 'ne znamo'.

Iz Znanja je stigao odgovor na upit, kojim su potvrđene priče koje već neko vrijeme kruže tim kvartom.

– Poslovna strategija nakladničke kuće Znanje dugoročno ne uključuje razvoj vlastitih prodajnih kanala te je sukladno tome donesena odluka da se prostor knjižare u Zvonimirovoj 17 u Zagrebu, u vlasništvu Grada Zagreba, vrati na korištenje i upravljanje Gradu. Posljednji radni dan knjižare u Zvonimirovoj 17 istječe u četvrtak, 2. lipnja 2011. godine – stoji u odgovoru.

Zaštićeni interijer

Iz Grada, pak, nema odgovora na pitanje što će biti s prostorom. Usprkos atraktivnoj lokaciji, u Zvonimirovoj 17 neće tako skoro osvanuti, primjerice, pekarnica ili kafić, iz jednostavnog razloga - unutrašnjost knjižare nalazi se na popisu preventivno zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, i to sve do lipnja 2013. godine.

Unutrašnjost knjižare projektirao je, naime, ugledni arhitekt Zvonimir Marohnić, zaslužan za mnoge javne i stambene zgrade i interijere toga dijela grada. Osim specifičnog valovitog, spuštenog stropa i kamenog 'točkastog' poda, posebno mjesto u knjižari zauzima i Marohnićev mural na zidu.

Moderni zahvati u prostoru veličine 240 četvornih metara, poput postavljanja laminata ili proširivanja prozora, o kojem su, kako doznajemo, već razmišljali neki od potencijalnih interesenata, ovdje tako padaju u vodu.

U Znanju ističu da su se proteklih nekoliko godina brinuli o prostoru i 'nisu mijenjali njegovu kulturno-umjetničku arhitekturu'. Ipak, nostalgičnim će Zagrepčanima, kako se kaže, knjižara kod 'džamije' nedostajati, pa je teško izbjeći komentare koji žale za onim starim vremenima.

– Ovo je kultna zagrebačka knjižara, a sad je zatvaraju. Sjećam se da sam ovdje kupovala knjige za lektiru, a sa školom sam odavno raskrstila. Žalosno je što se događa s knjigama danas – žali nam se starija gospođa, koja živi nekoliko zgrada dalje od knjižare, koja se na toj adresi nalazi već šezdesetak godina.

Iz Znanja, pak, ističu da su u skladu sa svjetskim trendovima pokrenuli praksu izdavanja džepnih izdanja knjiga koje su namijenjene masovnom tržištu.

Neke nove generacije tako će se sentimentalno morati vezati za knjiške 'kanale' poput supermarketa, benzinskih crpki i slično.