Prošlu godinu Zagrebački velesajam završio je s gubitkom od 42 milijuna kuna, prethodne godine gubitak je bio dva milijuna veći, a plan je 2013. godinu završiti s gubitkom od 37 do 38 milijuna kuna. Brojke su to koje je iznio direktor ZG Velesajma Milan Trbojević gostujući u emisiji Pod satom Radio Sljemena.
Na poziciji je nešto manje od godine dana, a kaže kako je stanje koje je zatekao primjereno trenutku na tržištu i našem gospodarstvu – ne sjajno, ali ne i katastrofalno loše.
– Postoji neumoljiva pojavnost, a to je urušavanje našeg i svjetskog gospodarstva. U padu su nam i BDP, maloprodaja i standard stanovništva. Sajmovanje je zadnje u nizu ulaganja kompanija u marketing i PR i dokle god kriza vlada gospodarstvom, nemoguće je ostvariti rast pa čak ni stagnaciju sajamske djelatnosti – kaže Trbojević.
Dobra je vijest što će upravo sajamska djelatnost živnuti i početi rasti prva čim se gospodarstvo oporavi. A kad se to dogodi, treba biti spreman, što podrazumijeva modernizaciju, odnosno ulaganje.
– Ne treba nam novi velesajam, ovaj je odlično lociran, ima dobre objekte koje treba popraviti i modernizirati. Potreban nam je jedan multifunkcionalan paviljon, dok ostale treba klimatizirati, urediti.
Sadašnji prostor Velesajma prostire se na pola milijuna četvornih metara prostora, a Trbojević naglašava da je višak njih oko 200.000.
– Razvoj se koncentrira na istočni dio gdje će doći popratni sadržaj poput doma Zagrebačke filharmonije na čemu se već radi, a razmišlja se i o kongresnom centru. Moguće je da to bude isti prostor. Tu je i sadržaj hotelskog i restoraterskog tipa, dodaje Trbojević koji zazire jedino od pretvaranja Velesajma u stambeni prostor.
Na komentar građana da se Velesajam sustavno uništava zbog lokacije, Trbojević "punim srcem i dušom" kaže da to nije istina.
– Ne postoje ideje o pretvaranju Velesajma u stambenu zonu, nekakve tržnice ili šoping-centar – tvrdi.
No, prije svega toga nužno je donijeti urbanistički plan za taj dio grada.
– Pokušavamo pokrenuti prostorno planiranje, odnosno urbanizam čitave zone, od Bundeka, Hipodroma sve do Jadranskog mosta, to bi nam otvorilo mogućnost modernizacije Velesajma – kaže Trbojević.
Kaže da je Velesajam 90 posto popunjen, mahom sportskim sadržajima u zatvorenom.
– Naš gubitak je oko 40 mil. kuna, ali prihod od zakupa je 32 milijuna kuna. Pojednostavljeno, da nema tog zakupa, minus bi bio točno za toliko veći – objasnio je dodavši da će se u budućnosti sajamske djelatnosti morati koncentrirati isključivo na tematske i specijalizirane sajmove.
Spomenuo je Trbojević i ideju hrvatskog Gardalanda koji bi mogao niknuti na tom prostoru.
– To vjerojatno neće biti djelatnost Velesajma, no kompatibilno je sa sajmovima. Prema mišljenju svjetskih investitora, zabavni park je profitabilan i ne treba ni kunu iz proračunskog novca – objasnio je.
Na pitanje bi li Zagrebački velesajam imao više šanse izvan Holdinga, kazao je:
– Ne znam kako bismo preživjeli. Mi živimo do tuđe likvidnosti, kao i svaka kompanija koja je u gubitku – objasnio je.
>>Velesajam kao novi ZG kvart: Imat će tržnicu, školu, knjižnicu...
trava se sije, sade se krompiri