Sa Sandrom Švaljek, zamjenicom gradonačelnika Zagreba zaduženom za gospodarstvo i članicom Skupštine Zagrebačkog holdinga, razgovarali smo o planovima Grada i najveće komunalne tvrtke koja mu pripada.
::Holdingu se kreditni rejting poboljšao, između ostalog i zbog izdvajanja podružnica, čemu se protivio i dio ljudi iz vodstva tvrtke. Pričalo se da ste bili protiv načina na koji su se izdvajale.
Poslovanje Zagrebačkog holdinga u 2013. bilo je znatno uspješnije nego prethodnih godina, a također je poboljšana likvidnost koja je u trenutku dolaska nove uprave na čelo Holdinga bila opasno narušena. To su ključni razlozi poboljšanja kreditne ocjene. Prema mojim saznanjima, mišljenja su se razilazila u vezi s ulaskom privatnog partnera u Gradske ljekarne, a ne zbog izdvajanja podružnica. Moje navodno protivljenje izdvajanju tek je glasina, tim više što izdvajanje podružnica ima daleko manje značenje od drugih mjera restrukturiranja koje su poduzete i uspješno provedene u proteklih godinu dana. Osim u slučaju ZET-a, većina mjera restrukturiranja može se provesti neovisno o izdvajanju.
::Navodno je izdvajanje ZET-a otežano zbog protivljenja Deutsche Banke kod koje Holding ima obveznice?
Banka je tražila dodatna objašnjenja o provedbi izdvajanja ZET-a. Kao aranžer izdanja obveznica DB ima pravo provjeriti hoće li interes investitora u smislu otplate kamata i glavnice biti zaštićen.
::Koji je daljnji plan s Holdingom?
Do kraja ovog mjeseca sve će podružnice dovršiti srednjoročne planove poslovanja iz kojih ćemo moći vidjeti njihove razvojne ambicije, kao i planove mogućeg ulaska privatnog kapitala. Istodobno je u izradi i razvojna strategija cjelokupne Grupe Zagrebačkog holdinga. Može se zaključiti da je nakon provedbe hitnih mjera financijskog restrukturiranja pozornost Uprave usmjerena prema definiranju dugoročne strategije razvoja koja će odrediti pravce daljnjeg korporativnog restrukturiranja.
Foto: Marko Lukunić/Pixsell
::Što će se privatizirati?
Nije predviđeno uključivanje privatnog sektora u obavljanje čistih komunalnih djelatnosti, dok se podružnice koje obavljaju tržišne aktivnosti pripremaju za neki oblik sudjelovanja privatnog sektora. Neke takve podružnice, primjerice Zagrebački velesajam i AGM, moraju ojačati da bi postale atraktivne privatnom kapitalu. S privatizacijom, odnosno koncesijama, potom treba krenuti bez oklijevanja.
::Koje podružnice mogu u kratkom roku biti privatizirane?
Gradske ljekarne, za koje vjerujem da će se postići konsenzus u vezi s traženjem strateškog partnera, Robni terminali, hoteli na Medvednici, Vladimir Nazor, AGM i Zagrebplakat. Dobri kandidati za partnerstvo s privatnim sektorom su i Zagrebački velesajam, Autobusni kolodvor, GSKG te Plinara Opskrba.
::Najavili ste energetsku obnovu Donjeg grada, kada će to krenuti?
Projekt se priprema pet mjeseci i sve je spremno za početak provedbe u prvoj polovici 2015. obnovom tzv. pilot-bloka. Na tom bloku ispitat ćemo i javnosti predočiti tehnička rješenja i model financiranja. S obzirom na to da je riječ o Donjem gradu i obnovi zgrada unutar povijesne urbane cjeline, investicije će biti razmjerno visoke. Uzevši u obzir demografsku strukturu stanovništva Donjeg grada i s tim povezanu nisku platežnu moć, za obnovu treba osigurati izdašne poticaje i subvencije.
::Kroz koji model?
Za financiranje investicije koristit će se različiti izvori financiranja i poticajna sredstva. U početku će se investicije financirati kroz energetske uštede, spomeničku rentu, pričuvu te poticajna sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i gradskog proračuna, dok se u kasnoj fazi predviđa korištenje sredstava iz više EU izvora.
::Koja je vrijednost investicije?
Broj zgrada obuhvaćenih pilot-projektom još nije precizno definiran, no riječ je o 10 do 30 zgrada. Vrijednost investicije procjenjuje se na 2000 kuna po četvornom metru, pa bi ukupna investicija u obnovu tih zgrada mogla iznositi od 20 do 55 milijuna kuna.
::Najavili ste na Velesajmu start-up konferenciju za listopad?
U suradnji s agencijom HAMAG-BICRO, Zagrebačkim velesajmom i izraelskom veleposlanstvom, Grad Zagreb organizira događaj na kojem će start-up tvrtke potencijalnim investitorima predstaviti svoje poduzetničke ideje. Nazvali smo ga Zagreb Connect kako bismo naglasili ideju njihova povezivanja. Za koji dan investitorima i start-up tvrtkama bit će upućen poziv za prijave za sudjelovanje. Osim tvrtki iz Hrvatske, pozivamo i one iz šire regije te investitore koji djeluju na globalnoj razini. Na događaju će govoriti i pozvani renomirani investitori i poduzetnici.
::Procjena je da će Grad, poveća li Ministarstvo financija neoporezivi dio dohotka, izgubiti 700 milijuna kuna. Što ćete napraviti?
Riječ je o gruboj procjeni jer još nema službenih informacija o prijedlogu izmjene poreza na dohodak. Šteta je što Vlada priprema ovu mjeru, a da se prethodno nije konzultirala s jedinicama lokalne samouprave u čiji se prihod zadire. Onako kako je najavljena, ova će mjera smanjiti prihode jedinica lokalne samouprave, dok će istodobno njihove funkcije ostati nepromijenjene. Želim naglasiti da znatno smanjenje prihoda može ugroziti kapitalna ulaganja, a time i mogućnost sufinanciranja iz proračuna Grada projekata koje pripremamo za EU fondove.
::Znači li to da bi Grad mogao povećati svoje namete?
Tehnički gledano i to je moguće, budući da stopa prireza sad iznosi 18 posto, a zakon dopušta da ona bude maksimalno 30 posto. No, nadam se da porasta stope prireza neće doći, a Grad će u nepovoljnom scenariju najprije iscrpiti sve druge mogućnosti da zadrži ravnotežu u gradskom proračunu.
::Imate li još kakve planove?
Pripremamo mjeru poticanja izvoza kojom malim i srednjim poduzetnicima želimo olakšati pripremu za izlazak na inozemno tržište. Uočili smo, naime, da mjere koje su sada raspoložive podupiru one koji već izvoze ili imaju osiguran plasman proizvoda na stranom tržištu, dok nedostaju poticaji onima koji strano tržište tek trebaju istražiti i predstaviti mu se. Unutar mjere koju ćemo provoditi odobravat ćemo potpore za savjetodavne usluge, marketinške aktivnosti i pripremu proizvoda za izvoz.
Sada govori o mogućem povećanju prireza, a kada je došla na vlast, obećavala je rasterećenje građana. Jednako kao i njen šef. A na kraju će građani samo još teže živjeti. A opravdavaju se EU fondovima?! Pa jel' će nam Europaa pomoći ili će to biti još jedan način da se od građana izvuče dodatan novac?