Lani u ovo vrijeme na njima su rasli prvi cvjetovi, a grane stabala stradalih u prošlogodišnjem srpanjskom nevremenu sada postaju kompost. Takvi supstrati, između ostalog, proizvode se u kompostani Zrinjevca u Markuševcu, a kako izgleda proces prerade biootpada koji se ondje odlaže, novinarima su u današnjem obilasku predstavili stručnjaci iz te Holdingove podružnice.
Granje poharanih stabala
Kompostana je, kako je kazala Lidija Potočić, voditeljica službe za proizvodnju bilja i kompostiranje, dio jednog od najvećih rasadnika u Hrvatskoj, a smještena je u njegovu sjeverozapadnom dijelu. Rasadnik je pak s radom počeo prije gotovo tri desetljeća, a zauzima 17 hektara površine, pri čemu kompostana pokriva 1,3.
VEZANI ČLANCI:
– Ovdje se oporabljuje isključivo zeleni biootpad, nema deponiranja i skladištenja nikakvih opasnih materijala ili onih koji bi mogli štetiti okolišu – istaknula je.
I u trenucima našega obilaska, kako je objasnila, na kompostanu se dovozio biootpad skupljen na zelenim površinama metropole. Odmah po njegovu dopremanju počinje i postupak kompostiranja, koji se obavlja aerobnim procesom u otvorenim kompostnim hrpama. Sve što kamionima stigne u kompostanu najprije mora proći preko vage, odnosno nekoliko metara dugog betonskog dijela ispod kojeg se nalazi mjerač. A svaki vozač, napomenuo je Jozo Galić, voditelj odjela za kompostiranje, kod sebe je dužan imati prateći list te dokumentaciju iz koje se može vidjeti o kojim je vrstama otpada riječ te odakle dolazi.
– Otpad se nakon vaganja odvozi na mjesto istovara, odnosno na početnu fazu tehnološke obrade, nakon čega radimo usitnjavanje te miješanje različitih vrsta materijala kako bismo dobili masu pogodnu za kompostiranje. Potom se formiraju kompostne hrpe te u njima počinje proces aerobnog kompostiranja, tijekom kojega se prate osnovni parametri koji su ključni u postupku, a to su temperatura, sadržaj kisika i vlažnost – objasnio je Galić.
Nakon tri do četiri mjeseca prevrtanja i kompostiranja, dodao je, supstrat ide u fazu prosijavanja, tijekom koje se kvalitetni, sitni kompost odvaja od nerazgrađenih dijelova otpada, koji se potom vraćaju na početak procesa.
– Na kraju se taj dobiveni kompost odvozi u skladište, odakle dio odlazi na gradske zelene površine, dio se prodaje Zagrepčanima za njihove potrebe, a dio koristimo u rasadniku kao jednu od komponenti za proizvodnju različitih supstrata koje poslije upotrebljavamo u sadnji bilja – kazao je Galić. Gotovi se kompost, odnosno visokokvalitetno gnojivo, tako, između ostalog, koristi za sadnju drveća po cijeloj metropoli, a riječ je, kako je kazala L. Potočić, o drugoj kategoriji.
– Prva se kategorija odnosi na kompost ekološke proizvodnje, pri čemu otpad mora biti sakupljen na površinama izvan grada te se u nju ne smije svrstati ništa što se nalazilo na urbanim površinama. Brda otpada koji se trenutačno oporablja u Markuševcu tvori samljevena biomasa, odnosno drvenasti dijelovi biljaka, korijenje i granje, većinom od stabala porušenih lani u nevremenu. Što se moglo, to smo kompostirali, većinom zelene dijelove, a dio smo samljeli u biomasu koju koristimo za naše kotlovnice, odnosno grijanje staklenika i radnih prostora – objasnila je.
VEZANI ČLANCI:
Poslali pismo Tomaševiću
U posljednje vrijeme, podsjetimo, zbog nesnosnog smrada iz kompostane u Markuševcu bunili su se stanovnici obližnjih kvartova, a razlog tomu bio je biootpad iz kućanstava koji se ondje deponirao. No više ga nema, kao ni nesnosnog vonja, jer se, kako je kazala L. Potočić, biootpad onamo dovozio isključivo od 22. prosinca lani do 25. siječnja ove godine, odnosno do predaje oporabiteljima. No to demantiraju Zagrepčani okupljeni u inicijativama Smrad s Bukovca i Maksimir za Zagreb, koje ondje za danas pripremaju prosvjed kojim traže ukidanje dozvole kojom je omogućeno dovoženje većih količina raznog biootpada u kompostanu rasadnika. Poslalo su i otvoreno pismo gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću, u kojemu, između ostalog, ističu kako nedavna otkrića ukazuju na to da se u rasadniku događaju ozbiljni incidenti i nepravilnosti koje zahtijevaju hitnu reakciju i temeljitu istragu.
"Dodatno smo zabrinuti jer se do ovog ponedjeljka, nakon prvotnog uklanjanja većeg dijela otpada, nisu poduzele adekvatne mjere koje bi riješile probleme u rasadniku. U vidu temeljitog raščišćavanja, zaključno s pranjem i polijevanjem odorantima u četvrtak ujutro, poduzele su se netom prije obilaska dogovorenog s medijima", stoji u pismu.
