Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ponovno će 25. i 26. studenog otvoriti građanima vrata svoje palače na Zrinjevcu i brojnih odjela širom Zagreba i Hrvatske. Ta je akcija prošle godine dočekana s velikim odobravanjem i interesom javnosti, a sami su posjetitelji odabrali odjele čije ih se predstavljanje najviše dojmilo.
Strastvena izlaganja
Dobitnici tih "nagrada publike", koje će im danas, na svečanosti u HAZU, dodijeliti Večernji list, dva su naoko vrlo različita odjela: Antropološki centar HAZU, smješten u Ulici Ante Kovačića, te Odsjek za povijest hrvatske glazbe sa sjedištem u gornjogradskoj palači Narodnog doma.
Ono što spaja ta dva odjela HAZU oživljavanje je povijesti pred posjetiteljima, s pedagoškom i prosvjetiteljskom svrhom. Kroz razgovor s njihovim upraviteljima, forenzičkim antropologom Marijem Šlausom te muzikologinjom Vjerom Katalinić, i sami smo mnogo toga naučili.
Dr. Šlaus svojim strastvenim i uvjerljivim izlaganjem oživljava priče kostiju starih i više od 1200 godina, dok njegova kolegica muzikologinja čini isto s nešto novijom poviješću, uz pomoć glazbe i uz nju vezanih povijesnih dokumenata.
– Ovo vam je jedan stari Hrvat koji još nije bio pokršten, koji je veći dio svog života bio gladan i bojao se mora ma koliko da je blizu njega živio – govori nam dr. Šlaus nad kostima iskopanima u blizini Stankovaca, ostacima čovjeka koji je živio na tom prostoru u 8. stoljeću. Za ono doba doživio je duboku starost od oko 45 godina, a i tukli su ga, jadnička – govori sućutno prof. Šlaus upućujući nas u jezik forenzičkih znakova kao što je velika kvrga na lakatnoj kosti desne ruke koja upućuje na "pendrek-frakturu", kako forenzičari nazivaju trag ozljede tipične za samoobranu nenaoružanog čovjeka od udaraca tvrdim predmetom ili oružjem.
Razlike u grobovima
– Bogati su ljudi sebi gradili velike grobnice, a oni luđački bogati i piramide, pa tako svi mi danas znamo za Keopsa, ali takvi su u povijesti bili neznatna manjina. Mi zato pričamo uzbudljive priče anonimnih ljudi koje su sve na jedan način slične, a opet i ludo različite – nastavlja se pred nama rekonstrukcija života davnog stanovnika ovih prostora. O vrlo niskom tehnološkom i civilizacijskom stupnju razvoja društva u kojem je on živio puno govore i njegovi zubi koji su mu, vidi se po tragovima i oštećenjima, zamjenjivali mnoge alate koje nije imao.
Ove će godine Antropološki centar na svojim predavanjima u Palači HAZU na Zrinjevcu predstaviti i novi istraživački projekt o posljedicama i utjecaju na život ljudi takozvanih endemskih ratova, neprestanih i čestih sukoba tijekom duljeg perioda, poput onih na graničnim područjima Otomanskog Carstva. Nažalost, rezultati će biti relevantni i za današnje vrijeme kada se takvi ratovi vode u mnogim dijelovima svijeta, a zaprepašćuje činjenica, kaže dr. Šlaus, da je i danas, u 21. stoljeću, rat na trećem mjestu uzroka smrti u svijetu, a prije njega je i glad.
Ljudi su ključ svega
Teme Vjere Katalinić i njenih suradnika nešto su veselije, a ove će godine, u povodu stote godišnjice smrti, u središtu njihova zanimanja i predstavljanja publici biti život, lik i djelo Ivana pl. Zajca. Veliki adut Odsjeka za povijest hrvatske glazbe, koji djeluje u okviru Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe, svakako je i atraktivna lokacija Narodnog doma u Opatičkoj 18, uključujući i Preporodnu dvoranu koja je bila središnje mjesto okupljanja iliraca i koja je bila i prvo sjedište Akademije do useljenja u palaču na Zrinjevcu.
Osim predstavljanja riječima i slikama, Odsjek će i ove godine u sklopu Dana otvorenih vrata HAZU prirediti i koncerte na kojima će nastupati studenti Muzičke akademije, Društveni orkestar HGZ-a te zbor Ivan Zajc.
– Dani otvorenih vrata, koliko god za sve nas predstavljaju dodatno opterećenje uz naše redovne poslove, sjajan su projekt jer i stručnjacima koristi da se ponekad spuste na zemlju i bez mistifikacije, razumno i razložno ljudima objasne čime se zapravo bave – kaže dr. Katalinić.
Projektom je jednako oduševljen i dr. Šlaus, naglašavajući da upravo građani, plaćajući porez, financiraju sva ta njihova istraživanja.
>> Zvonko Kusić ponovno izabran za predsjednika HAZU
