Kad bismo napisali "vatra, voda, zemlja, zrak i – čokolada", ne bismo bili daleko od istine! Mnogima je čokolada važna poput četiri elementa koji izgrađuju cijeli svemir. Bez čokolade za njih svemir ne bi ni imao smisla. A zahvaljujući čokoladi čovječanstvo ima cijeli paralelni svemir umjetnosti i kulture vezane uza staro i novo čokoladno doba.
Staro je vezano uz Olmeke koji su živjeli od 1200 do 400 godina prije Krista i znali su za čokoladu, a novo uz 1828. godinu kad je Nizozemac Coenraad Van Houten patentirao stroj kojim je napitak postao najslađom tablom na svijetu. Najskuplja na svijetu zove se Chocopologie, pola kilograma stoji 2600 dolara, a najpoznatija u Europi neusporedivo je jeftinija i zove se Mozartkugel, a nosi lik slavnoga kompozitora, i stoji samo 90 centa.
Skladatelj na kuglama
Osim što svijet piše kako je Mozart jako volio čokoladu, svijet bez imalo ustezanja tvrdi i da su od mnogih stvari vezanih uz Mozarta, najukusnije upravo kuglice čokolade nazvane njegovim imenom. Ne znamo što bi o tome rekao glazbeni genij, ali znamo da su mnogi umjetnici rekli svoje o čokoladi. I to na vrhunski umjetnički način! Danas pišemo o tome zato što je Zagreb na pragu svog prvog Chocofesta, kojemu je gradonačelnik Milan Bandić prepustio glavni trg!
Na Trgu bana Jelačića, od 10. do 14. veljače, ispod šatora održat će se prvi zagrebački Chocofest. Sjetila se toga Sanja Bančević Medenica i pod ruku s PR menadžericom Zoricom Živković Farinom primila slatkog posla. Što je motiviralo direktoricu Chocofesta? Što je prva misao kad se kaže ČOKOLADA?
– Totalna pozitiva!!! – odgovara Sanja Bančević Medenica. – Svima to izmami osmijeh, pa uzdah. Druga je misao socijalna: čokolada je nešto univerzalno, svi je razumiju i vole, bez obzira na dob, spol, rasu, vjeru, podrijetlo, imovinsko stanje. Ta univerzalnost očarava! Ona je sredstvo komunikacije. U središtu je socijalnih kontakata. Tema je umjetnosti.
Čokoladni Tribuson
Čokolada je nanizala nemjerljiv popis svjetskih knjiga, filmova, glazbenih djela, likovnih i kiparskih radova, dizajnerskih rješenja, parfemskih, modnih i mnogih drugih kreacija koje se bave njom. Ne podcjenjujemo tu ni brojne kuharice važne nacionalnim kulturama. A bilježimo da je Deborah Cadbury napisala knjigu "Čokoladni rat..." o 150-godišnjem rivalitetu između najjačih svjetskih majstora čokolade. U nas je poznat roman Joanne Harris "Čokolada". No tu je i "Gorka čokolada" Gorana Tribusona iz 2004. Leo Commerce objavio je priče o čokoladi za zaljubljeno srce i za žensku dušu Kay Allenbaugh. Naklada Ljevak dala nam je 2009. naslov "Seks, droga i čokolada – znanost užitka" iz pera Paula Martina. Godinu prije i hit "Muškarci, novac i čokolada" Menne Van Praag. Na vrhu zlatnog brijega koji čine umjetnost i znanost o njoj, a tiče se čokolade, svakako je roman "Kao voda za čokoladu" Laure Esquivel kojega je Algoritam preveo još 1995. godine. Hrvatska je bila "opčinjena čarolijom mirisa i okusa koja muti razum, mami suze, pobuđuje ljubav". Doista smo dobili sve što je izdavač obećavao tom knjigom!
Nije sve plačljiva igra
Istoimeni film koji je 1992. režirao Alfonso Arau postao je najkomercijalniji film na španjolskom jeziku svih vremena! Ali je talijanski "Kruh i čokolada" (1973) ostao nenadmašen!
No, da umjetnost povezana s čokoladom nije samo plačljiva umjetnička igra za ženska srca, dokazao je 2005. film "Charlie i tvornica čokolade". Prerada filma iz 1971. i knjige slavnog britanskog pisca i pilota lovca Roalda Dahla donijela je Johnnyju Deepu neizbrisiv epitet čudaka.
Dokazuje to i glazba. Od operete Oscara Strausa, do mnogo modernijeg "Buddhe..." Cata Stevensa, ili postpunk, alter rocka Elvisa Costella...
