Velike vijesti ovog su vikenda došle iz New Yorka. Muzej moderne umjetnosti MoMA, jedan od najvećih i najvažnijih na svijetu, u svoju je stalnu zbirku uvrstio čak 38 djela našeg grafičkog dizajnera s newyorškom adresom Mirka Ilića.
Riječ je o djelima nastalima krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina, kada je taj umjetnik živio i radio u Zagrebu. Među djelima koje je Ilić ustupio MoMA-i, recimo, naslovnice su ploča "Doživjeti stotu" Bijelog dugmeta u više verzija, "A što da radim / Balkan" Azre, "Heroj ulice" Prljavog kazališta i drugih djela koja su obilježila povijest rocka na ovim prostorima, zatim stripovi koje je Ilić radio za Polet, uključujući table legendarnog "Debil bluza", naslovnice časopisa "Danas" te kazališne plakate za zagrebačku studentsku predstavu "Patnje mladog Werthera", "Paklenu naranču" u Teatru &TD ili pak za monolog Rade Đuričin inspiriran knjigom "Strah od letenja" Erice Jong.
Privatna donacija
Radovi su već pobrojeni na web-stranici MoMA-e, na kojoj se navodi da su do muzeja došli kao dar privatnog kolekcionara Krešimira Penavića, poslovnog čovjeka koji u New Yorku vodi Zakladu AIC koja je u nekoliko navrata pomagala socijalno ugroženim skupinama u Hrvatskoj, a logotip im je dizajnirao upravo Ilić, s kojim često surađuju.
Inače, Mirko Ilić prije mjesec dana MoMA-i je donirao prvih 69 brojeva kultnog studentskog časopisa Polet, koji su pohranjeni u muzejskoj biblioteci.
– Da mi je netko 1976. rekao da ćemo završiti u MoMA-i, vjerojatno bih ga prvo pitao o čemu je riječ i što to puši – prisjetio se tada naš poznati dizajner, kojeg u muzeju navode kao Amerikanca rođenog u BiH.
Hrvatski autori dobro su poznati kustosima i posjetiteljima MoMA-e. Autori poput Borisa Bućana, Ivana Picelja, Ivana Kožarića, Tomislava Vanište i drugih velikana hrvatske likovne umjetnosti već su uvršteni u stalni postav muzeja, a Sanja Iveković krajem 2011. tamo je imala veliku i vrlo uspješnu retrospektivu nazvanu "Sweet Violence".
Prizori Zagreba
Već 2012. u MoMA-i se održala i izložba "Scenes from Zagreb: Artists' Publication of the New Art Practice" na kojoj su newyorškoj publici predstavljeni radovi niza naših umjetnika među kojima su bili Braco Dimitrijević, Mladen Stilinović, Tomislav Gotovac, Dalibor Martinis, Vladimir Gudac, Boris Demur, Željko Jerman, Vlado Martek, Vlasta Delimar, Sven Stilinović i Fedor Vučemilović.
U kolekciji MoMA-e pohranjeno je i osam ilustracija Davora Vrankića, a među najmlađim Hrvatima u golemoj MoMA-inoj zbirci Riječanin je David Maljković, koji već godinama najviše radi u inozemstvu.
Muzej MoMA osnovali su, među ostalima, članovi obitelji Rockefeller 1929. Na prvoj izložbi predstavili su posuđene radove Van Gogha, Gauguina, Cézannea i Seurata, a 1935. imali su prvu samostalnu izložbu Vincenta van Gogha. Danas samo knjižnica MoMA-e sadrži oko 350 tisuća tiskovina, u kolekciji ima oko 150 tisuća umjetnina te oko 22 tisuće filmova i četiri milijuna filmskih dijapozitiva.
