U srijedu 10. veljače istječe rok za podnošenje završne kandidacijske knjige četirima hrvatskim gradovima koji su ušli u završni krug borbe za titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine. Dubrovnik, Pula, Rijeka i Osijek trebali su završne prijave predati sredinom prosinca, ali su izborili produljenje roka. I kako su se pripremili za posljednju bitku?
– Pula 2020 EPK ima nepromijenjen tim i koncepciju, idemo s temom demilitarizacije i u natječaj ulazimo s cijelom Istrom. Kada smo krenuli u to, mnogi su nas iz Europe pitali hoće li se naš gradonačelnik usuditi taknuti tu temu, ocjenjivali su je hrabrom, “cutting edge” i provokativnom. No 2015. ostat će obilježena kao godina velike migracijske krize i terorističkih napada u srcu Europe i čini se da neće više biti ozbiljnijeg promišljanja kulture u Europi koja se neće baviti i pitanjima odgovornosti u vremenu nove militarizacije i radikalizacije, kao i pitanjima suživota, tolerancije i pomirenja. Naša tema oslanja se na povijest Pule, grada koji je stoljećima bio veliko vojno središte i čija je multikulturalnost uvjetovana i povijesnim slojevima militarizacije. A koji, ipak, kao jedini bilingvalni grad ( i regija) i Hrvatskoj, može poslužiti kao primjer odnosa prema manjinama. Svoju prijavu za drugi krug gradili smo poštujući sve primjedbe žirija, posebno se to odnosi na europsku dimenziju – veli Vlatka Kolarović iz pulske ekipe za EPK. A kako su na primjedbe stručnog povjerenstva reagirali u Dubrovniku?
– Pažljivo smo ih razmotrili i prihvatili sugestije Panela. Primjedba povjerenstva koja nas je u ovoj fazi jako motivirala jest izravnije povezivanje programskih aktivnost i turističke industrije. Širenje izvan klasične sezone i izvan gradskih zidina tako postaje ne samo značajna programska odluka već i hvatanje u koštac s izazovima grada koji godišnje ostvari više od tri milijuna turističkih noćenja – vele u Dubrovniku.
– Kao što se i očekuje, u drugoj fazi se zaista detaljno razrađuje program. Dubrovnik se tu posebno ojačao u smislu rada s jakim umjetnicima, koji su nam se pridružili kao umjetnički suradnici na programu i donijeli novu energiju. Od početka smo proces vodili izrazito participativno, proširili smo krug suradnika te smo, uz razvoj predloženih projekata iz prve kandidacijske knjige, pokrenuli i desetak novih. Kroz projekte su uspostavljena čvrsta partnerstva s lokalnim kulturnim i turističkim sektorom, a kroz europska i globalna partnerstva izuzetno ojačala međunarodna dimenzija kandidature – vele u Dubrovniku, zadovoljni jer lokalna sredina vjeruje da EPK može biti poticaj za rješavanje dugoročnih problema koji u mnogo čemu nadilaze umjetnost i kulturu.
A kako je jedini kontinentalni kandidat Osijek prihvatio primjedbe povjerenstva?
– Osječki kreativni tim zadužen za pripremu druge prijavne knjige pažljivo je proučio upute panela nezavisnih stručnjaka, kako one upućene osječkoj prijavi, tako i one upućene prema sva četiri grada finalista. Primjedbe panela uvažene su u najvećoj mogućoj mjeri, koliko je to dopuštalo vrijeme između objave imena finalista i predaje druge knjige. Uvažili smo specifičnosti osječke kandidature i nije se znatnije odstupalo od zacrtanih dobrih pravaca koje je prepoznao i panel – kaže zamjenik gradonačelnika Osijeka Vladimir Ham.
– I kreativni dio, tj. programski i projektni, kao i strateški dio prijave prošli su revizije i promjene. Ne samo u kontekstu preporuka panela nego i u skladu s procesima razvoja programskog dijela – mijenjao se sadržaj gotovo cijele prijavne knjige. Osijek 2020 kao prijestolnica kulture predstavlja se kroz četiri programska stupa predvođena glavnom temom Oxygen. To su Hacking the Future, The Culture Park, Living Fields i Bridges over Waters. Teme su proistekle iz specifičnosti povijesnih tendencija i trenutnog položaja Osijeka i regije, uz perspektivu i orijentaciju prema budućnosti. Kandidatura je transregionalna i transnacionalna, programski sadržaji disperzirani. Specifičnosti položaja grada i njegovih partnera, kao i predviđenog kulturnog programa, prilika su za inovacije za Osijek i regiju. Nismo išli prema univerzalnom receptu, konceptu programa primjenjivom na bilo koji grad. Nastojimo skrojiti prijestolnicu kulture po mjeri Osijeka – veli Ham.
Riječka kandidatura povećala je iznos za operativni proračun. A koje su im prednosti u odnosu na druge kandidate?
– Riječki proces kandidature traje već četiri godine, transparentno je uključio cijelu kulturnu scenu i zajednicu općenito, prošao je niz ozbiljnih javnih rasprava. Grad Rijeka i partneri imaju ozbiljnu strukturu kulturnih institucija, udruga, umjetnika i nekoliko desetaka inozemnih partnera koji su nedvojbeno u stanju iznijeti ovako ambiciozan projekt. Rijeka je prometno najdostupnija od svih gradova kandidata i najbliža potencijalnoj europskoj publici s kojom želimo podijeliti intenzivno iskustvo prijestolnice kulture. Iza ključnih političkih odluka potrebnih kao podrška kandidaturi, u Gradskom su vijeću stali i aktualna vlast i oporba – veli riječki pročelnik za kulturu Ivan Šarar. Očekuje li Rijeka obećanu pomoć Ministarstva kulture od deset milijuna eura budu li se i dalje inzistiralo na predstavljanju svog programa kao antinacionalističkog.
– Od Ministarstva kulture očekujemo da u istu poziciju stavi sve gradove kandidate te da se za svoju participaciju u EPK projektu službeno obveže prije odluke o pobjedniku. Ministarstvo ima vremena za svoju odluku do kraja ožujka iako bi bilo bolje da odluku znamo što prije. Pritom ne mislim da se mora raditi o iznosu od 10 milijuna eura, na Ministarstvu je da definira iznos. Ministarstvo se ne bi smjelo miješati u programske koncepcije kandidatura s obzirom da se hrvatski gradovi natječu pred Europskom komisijom, tj. nezavisnim povjerenstvom, a ne pred Ministarstvom kulture Republike Hrvatske – naglašava Šarar.•
