Henri Toulouse-Lautrec (1864.-1901.) upisan je u poglavlje “kako se gradila povijest suvremene umjetnosti”, i to u oba njezina dijela – i u takozvanu čistu umjetnost, i u onu primijenjenu. Nema danas za svijet zainteresiranog tinejdžera koji ne zna za pariškoga slikara postimpresionizma Lautreca: prvo da je odmalena, nakon pada s konja, bio fizički hendikepiran, a potom i da je svijetu ostavio zadivljujuće primjerke umjetničkih plakata, vrste koja je tek kasnije stekla svoju dizajnersku povijest.
Čuveni Moulin-Rouge, leglo divljeg života, strasti i žestoke erotike, bio je Lautrecov drugi dom. Zaštićen invalidnošću, emancipiran za sva životna iznenađenja, mogao je kistom “haračiti” i po najzabitijim rupama pariškoga Montmartrea. Sada se Lautrecov Pariz odselio u New York, u MoMu, koja želi pokazati Lautrecovu verziju avangarde kasnog 19. stoljeća, predstavljenu na plakatima i grafikama čije replike krase mnoge domove cijelog proteklog stoljeća.
Naklonjen svijetu u koji se mogao uklopiti, u pariško dno, u njegove bordele ali i umjetničke krugove, Lautrec je ipak taj svijet posredovao s puno ironije pa čak i groteske. U MoMi će do 22. ožujka 2015. biti izloženo oko 100 plakata, litografija i ilustracija.
>> Dokumentarac Marijine putuje na festival u newyoškoj MoMA-i
