Grad Zagreb, prema nedavno donesenoj odluci Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, postat će vlasnik ostavštine uglednog avangardnog umjetnika Aleksandra Srneca koji je preminuo u ožujku 2010. u 76. godini. Naime, taj je sud proglasio da Srnecova oporuka, koju je navodno sastavio dva mjeseca prije smrti, nije pravno valjana i istinita te da je on nije ni sastavio. Istaknuti hrvatski slikar, dizajner i autor animiranih filmova inače iza sebe nije ostavio zakonske nasljednike, a prema toj oporuci sve je ostavio pokćerki dramaturginji i redateljici Asji Srnec-Todorović.
"Nadam se skoro otiti na Mirogoj. Sve moje ostavljam mojoj pokčerki, Asji Srnec Todorovič, kčeri moje pokojne žene Vlaste Hitrec. Bez Vlaste sve je propalo. Svaki dan mi je težak, a nemam se snage ubiti. Ne želim nikome biti na teret. Neču više gutati ljekove. Hoču da mi smrt dođe brzo. Hoču kremiranje. Neču govorancije, neču nikakav cirkus", pisalo je (pismo prenosimo sa svim pogreškama) velikim tiskanim slovima na papiru koji se pojavio tijekom ostavinskog postupka.
Usporedba potpisa
Grad Zagreb, koji se uključio u ostavinski postupak jer nije bilo zakonskih nasljednika, nije priznao oporuku te je podnio tužbu protiv slikareve pokćerke tražeći da sud ispita valjanost oporuke.
"Usporedbom potpisa na oporuci i samog rukopisa kojim je pisana oporuka s potpisom ostavitelja na osobnoj iskaznici kao i na ugovoru o oročenoj štednji vidljivo je da su rukopisi na oporuci i ostalim dokumentima, koje je Srnec vlastoručno potpisao, bitno različiti, odnosno da ih nije pisala ista osoba", stoji u tužbi koju je Grad Zagreb podnio protiv dramaturginje i redateljice.
Asja Srnec-Todorović nije se uopće očitovala o podnesenoj tužbi, a Grad je zatražio da sud provede grafološko vještačenje kako bi se utvrdilo je li Srnec pisao i potpisao oporuku. Nalaz grafološke vještakinje Ljerke Zdunić pokazao je ono što je Grad u tužbi tvrdio, a to je da slikar nije autor oporuke.
"Nesigurnost i crtanost poteza najčešći su pratioci krivotvorenog potpisa, imitacija poznatog uzora budući da se krivotvoritelj koncentrira na oblike slova koje nastoji uvježbati, a pritom ne može imitirati spontanost pisanja koja prati originalne potpise osobe čiji se potpis krivotvori. Detaljnom analizom rukopisa i potpisa utvrđeno je da isti nije pisan prirodnim i spontanim grafijskim izražajem skriptora", stoji u nalazu. Vještakinja je zaključila i da su u Srnecovu potpisu s osobne iskaznice utvrđeni znaci propadanja rukopisa, odnosno tremora zbog starosti ili bolesti. Nakon ovakvog nalaza sutkinja Općinskog građanskog suda Romana Hukelj oporuku je proglasila ništavnom.
Prekinut postupak
Ostavinski postupak je za vrijeme dok se utvrđivala istinitost oporuke bio prekinut, a budući da drugih nasljednika umjetnik nije imao, ostavština će, izvjesno je, pripasti Gradu Zagrebu. Radi se o ukupno 61 umjetničkom djelu, slikama i skulpturama, koje je taj umjetnik ostavio nakon svoje smrti. Srnec je inače samo dva mjeseca prije nego što je preminuo u ožujku 2010. imao veliku retrospektivnu izložbu "Prisutna odsutnost" u Muzeju suvremene umjetnosti, gdje se pojavio bolestan i u invalidskim kolicima.
U ovom je trenutku jedino neodgovoreno pitanje gdje će Grad Zagreb pohraniti Srnecova djela i na koji će način biti dostupna javnosti, što do zaključenja broja nismo uspjeli doznati od Gradskog ureda za obrazovanje, sport i kulturu. Najvjerojatnija je opcija da će brigu o tome preuzeti Muzej suvremene umjetnosti.
>> U Zagrebu umro avangardni umjetnik Aleksandar Srnec
Pa, on ni ne treba vlastoručno pisati Oporuku! Potpis treba biti pravovaljan, a susjed može pisati Oporuku. No ako su grafolozi rekli da je krivotvorina, oni sigurno znaju zašto. Mene u ovom slučaju više zanima, što će se desiti krivotvoritelju!?