Istarski turistički div Valamar i ove je godine ugostio aktualne avangardne umjetnike iz Hrvatske i svijeta koje pod egidom Umjetnik na odmoru poziva kolekcionar Marinko Sudac, vlasnik Zbirke Sudac i utemeljitelj zagrebačkog Instituta za istraživanje avangarde. Pozvani umjetnici će do 10. kolovoza prvo u Taru a potom na novoj lokaciji provoditi umjetnički aktivan odmor iza kojeg ostaje djelo za završnu jesensku izložbu u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.
Razbijanje mita vođe
Među uglednim i značajnim imenima avangarde osobito intrigira lik i djelo ruskog umjetnika i pjesnika Mihaila Grobmana, koji k nama dolazi sa svojom asistenticom i kustosicom dr. Lolom Kantor-Kazovsky. Kažu da je upravo Grobman zaslužan za imenovanje novih avangardi – neoavangardom. Rusku je pak povijesnu avangardu s početka 20. stoljeća ocijenio veličanstvenom poput povijesnog razdoblja renesanse. Rođen 1939., Grobman je krajem šezdesetih emigrirao iz Rusije u Tel Aviv. Poznata je njegova Leniniana s kraja sedamdesetih, posvećena demitologiziranju vođe. Grobman, kako kaže, želi stvoriti i ikonografiju političkih ubojica...
Avangarda nosi zaradu
Pitamo ga određuje li takva politička budnost umjetnika današnju avangardu. Grobman kaže: – Živimo u jezivom vremenu. To je vrijeme beskrajne laži. Lažu nam političari, znanstvenici pa i umjetnici.
U prvoj polovici 20. stoljeća ljudi su u umjetnosti tražili istinu, ali je istina odavno postala sitnom monetom za potkusurivanje. A pojam avangarde postao je jednostavno nazivom koji donosi dobru zaradu.
Danas će malo tko izgovoriti naglas tu riječ – avangarda. Smisao se riječi avangarda nakrivio kao kapa na nehajnoj ženi. Istodobno je, međutim, avangarda opstala i ne izbjegava vlastito samoimenovanje.
Politička umjetnost – to je umjetnost koja izaziva raznovrsnost i uopćenost smislova. Zahvaljujući njoj šuma će poslije požara rasti još većom snagom – kaže profetski Grobman. U Istri ga možete sresti od 21. srpnja!
>>Ljubav, avantura i skriveni svjetovi u fantastičnoj art-bajci
