navigacija Vizualna umjetnost
MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI

Hram kulture: Umjetnička avangarda dočekala je vidjeti svoja djela u MSU

Ispred vrata ostali su mnogi pozvani. Ušli su tek kad je bio gotov protokol.

Foto: Antonio Bronić / Pixsell

Sad smo konačno ravnopravni sa svijetom, više ne moramo imati kompleks manje vrijednosti.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu otvorio je svoja vrata! Uz umjetnike, kustose, kritičare, prvi su u petak navečer u novu zgradu ušli premijerka Jadranka Kosor, ministar kulture Božo Biškupić sa suradnicima, gradonačelnik Milan Bandić, ministri i gradski dužnosnici, ravnatelji hrvatskih muzeja, kulturni i javni djelatnici i muzealci iz susjednih nam zemalja, gospodarstvenici, ali i gotovo cijeli društveni establišment, koji i inače sudjeluje u protokolarnim ceremonijama i društvenim događajima.

Stotine ostale vani
A gotovo šutke, kao da ne vjeruju da je konačno došao dan otvaranja sigli su najstariji umjetnici Ivan Picelj, Ivan Kožarić, Tomislav Gotovac/Antonio Lauer koji su iskrenim, širokim pogledom pokazivali svoju sreću što su dočekali dan otvaranja i činjenicu da svoja djela mogu vidjeti u ovoj kući umjetnosti.

Bilo je i nezadovoljnih. Iako je svima rečeno da je svečanost otvaranja duga puna tri dana, da je petak navečer rezerviran za protokol i kulturne i javne djelatnike s pozivnicama, a da besplatno svi mogu u muzej ući tijekom subote i nedjelje, mnogi su pohrlili upravo na to protokolorno slavlje. I ostali razočarani, jer dok je u zgradi trajao protokol, ispred nje se stvorio golemi rep, nekoliko stotina ljudi koji su gunđali na kiši. Mnogi su otišli kući.

Ni glazba, ni Yaya sa svojim bandom nije ih mogla umiriti. Glavnina je ipak nešto poslije devet sati ušla u muzejske dvorane i postala dio premijerne publike velike svečanosti. A posvuda je vladala sveopća euforija.

Što treba vidjeti
Uzbuđenje zbog toga što je zgrada gotova, što je došao i taj 11. prosinca 2009. kad je nakon šest godina gradnje ta zgrada konačno dobila svoj pravi sadržaj – u prvoj rundi stalnoga postava čak šesto umjetničkih djela izabranih iz golemoga fundusa (od oko 12 tisuća umjetnina) koji su pethodnici današnjeg MSU prikupljali više od pedeset godina. Svi su u isti čas htjeli ući, prošetati dvoranama, zagledati radi li restoran, ima li zgrada lift, raspitivali se što prvo vidjeti.

– Predugo smo čekali, načekali smo se, a sad nam je drago što smo dio povijesti, što konačno imamo Muzej suvremene umjetnosti kao svaki drugi milijunski grad na svijetu – komentirala je kiparica i multimedijska umjetnica Nika Radić, čiji se film “Tulum” prikazuje na LED displeju zapadnog zida muzeja.

Arhitektica Hildegard Auf Franić rekla je da će se sjećati skučenih soba stambene palače na Gornjem gradu, a da smo tom zgradom dobili najbolje što smo mogli. Za glumca Gorana Grgića ovo je fascinantan prostor, sjajan događaj.

– Svima možemo pokazati, čak od Graza na dolje, da možemo napraviti veliku stvar. Najdraže mi je gledati Kožarićeve izloške i onda vidjeti njega kako se šeta – kaže Grgić.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 ocjena)
Ispravi pogreške

Ključne riječi

Komentari

Registracija