Sredinom 20. stoljeća svijet je bio fasciniran slikama električnih frekvencija koje je proizvodio običan oscilator. Bilo je i onih koji su dodatno uživali u tim slikama kao u fascinantnoj geoapstrakciji. A njemački slikar Heinrich Heidersberger (1906.–2006.) razvio je u tom ključu i cijeli likovni sustav kojim je postigao neviđenu slavu. Na izložbi u zagrebačkom Tehničkom muzeju do 3. lipnja upoznat ćemo Heidersbergerove svjetlosne "Ritmograme".
Divni se grafički primjeri svjetlosnih ritmova danas "lako" dobivaju laserom koji je također vrsta oscilatora. No Heidersberger se gadno pomučio da bi ih dobio: konstruirao je nevjerojatno kompliciran divovski stroj da bi dobio što želi. Nije bilo uzalud. Fascinirao je svijet – čak je i Jean Cocteau pisao o tome. Heidersberger ne bi uspio da nije bio talentirani slikar koji je studirao u Parizu gdje je i upoznao nadrealiste, što je dalo smjer njegovu umjetničkom radu. Kad se zaljubio u medij fotografije, zanemario je slikarstvo. I to je bio dobar potez. Dao je divnih umjetničkih, ali i reportažnih fotografija u magazinima poput Sterna. Njemačka TV postaja Südwestfunk 60-ih je koristila jedan Ritmogram kao svoj logo. Nezaboravni su njegovi aktovi žena odjeveni samo u "haljine od svjetla"!
>> On je najvažniji hrvatski izumitelj. Idejama je 'letio' ispred svog vremena
