I dok većina od devet hrvatskih gradova kandidata za europsku prijestolnicu kulture kriju svoje prijavne knjige kao zmija noge, grad Varaždin cijeli je dokument ove subote objavio na internetu. Svoj su opsežni kandidacijski dokument tiskali i u dvije tisuće primjeraka kako bi i građani bez interneta mogli saznati sve o programima i projektima s pomoću kojih Varaždin s još devet gradova sjeverozapadne Hrvatske iz četiri županije želi osvojiti titulu europske prijestolnice. U njihovu varaždinskom uredu vele da, ako netko želi kopirati njihov program, slobodno može, jer su oni kadri napisati još bolji.
Spoj nespojivog
Varaždin se za EPK kandidirao pod motom "Spoj nespojivog". Od kapitalnih projekata koji imaju veze sa EPK, u dokumentu se spominje gradnja Tehnološkog parka II., tematskog parka Svijet kukaca i javne pozornice uz varaždinsko groblje, ali i obnova postojećih objekata kao što su to zgrada Hrvatskog narodnog kazališta Fellnera i Helmera ili palače Sermage. Kapitalne investicije isplanirali su i gradovi partneri i to Čakovec, Koprivnica (koja bi, primjerice trebala dobiti Muzejski kvart), Krapina, Ludbreg, Varaždinske Toplice, Ivanec, Novi Marof, Lepoglava i Prelog.
Ukupni iznos kapitalnih ulaganja u projekte u svih deset gradova iznosi 53,8 milijuna eura, s time da bi u tom iznosu europski fondovi sudjelovali sa 60 posto, gradovi sa 28, a država s pet posto. Programska sredstva planirala su u iznosu od 18,6 milijuna eura. Država bi trebala pokriti 58 posto tih troškova, gradovi 22 posto, županije 10, a Europska unija šest posto, ali to je iznos bez onih 1,5 milijuna eura koje donosi Nagrada Meline Mercouri.
Zagreb nema šanse
Varaždin se hvali da je čak šest tisuća pojedinaca do sada uključeno u projekt EPK. Čitav niz pojedinaca i institucija animirala je i Rijeka, koja već godinama sustavno radi na projektu EPK, a u borbu za prestižnu titulu i u Dubrovniku su krenuli izvanstranački, poštujući stručnost, a ne podobnost. O zadarskoj kandidaturi zna se vrlo malo, baš kao i o onoj đakovačkoj. Pula je u rad na prijavnoj knjizi uključila 300 ljudi, Osijek je dobivao pohvale bivše ministrice kulture Andree Zlatar Violić, dok je Split u projekt uključio općinu Klis te gradove Šibenik, Solin, Kaštela, Trogir, Mostar, Omiš, Supetar i Komižu. O zagrebačkoj kandidaturi sve je rekao Milan Bandić ustvrdivši da metropola nema šanse za pobjedu na natječaju.
Poseban problem nekim je gradovima kandidatima i gradonačelnicima izazvala izjava časti čijim su potpisivanjem morali dokazati da nisu osuđeni za kazneno djelo u vezi s profesionalnim ponašanjem ili da nisu subjekti presude koja ima snagu res judicata za prijevaru i korupciju.
>> Devet hrvatskih gradova bori se za titulu europske prijestolnice kulture
