Muzej se gotovo sam nacrtao. Dok smo stajali na cesti ispod vučedolskog platoa, “ukazala” nam se serpentina. Učinila nam se dovoljno posebnom i dovoljno običnom da tu bude muzej – kažu autori vukovarskog Muzeja vučedolske kulture Vanja Ilić i Goran Rako iz Radionice arhitekture.
Autentična lokacija
Njihov rad u kojem je Radionica arhitekture predvođena Rakom bila zadužena za projekt zgrade, a Vanja Ilić za interijer i postav, na otvorenju 50. zagrebačkog salona, koji je ove godine posvećen arhitekturi, dobio je Glavnu nagradu Salona. Kako kaže selektor, arhitekt Hrvoje Njirić, u umjerenoj konkurenciji, koju objašnjava smanjenom gradnjom zbog krize, biti najbolji između 297 pristiglih radova i 26 koji su ušli u uži izbor ipak je velik uspjeh. To priznaju i sami autori.
– Nismo bili sigurni, ali nagradu smo očekivali. Radili smo šest godina na muzeju i dosta se namučili. Projekt je zbog nedostataka novaca bio zatvoren dvije godine, ali sretni smo jer samo se jednom u životu može raditi ovakva zgrada – objašnjava Rako. Posebnost muzeja jest i autentična lokacija – njegova istočna strana ukopana u onu istu zemlju u kojoj su nađeni artefakti, sada u stalnom postavu. Na ovim elementima i gradila se cijela priča.
– Najvažnije nam je bilo da ne pokvarimo ono što imamo – vrijedne eksponate i sjajno prirodno okruženje – naglašava Rako, čiji je studio Radionica arhitekture stjecajem okolnosti postao specijaliziran za muzeje. Prije ovog, radili su dva projekta iste namjene – Muzej Narona pokraj Metkovića i Gradski muzej Vukovara.
Dosljednost kao moto
Selektor Njirić, i sam dvostruki dobitnik Velike nagrade Salona, rekao je kako muzej u Vukovaru predstavlja kulminaciju sirove energije, preciznih jasnih odluka i osobitog osjećaja za topografsko. Prema njemu, Vanja Ilić i Radionica arhitekture najbolje su odgovorili na temu “Dosljednost” koja je ove godine bila osnovni moto selekcije.– Dosljednost kao obveza autora da suvislo reagiraju na postavljene zadatke nametnula se kao prikladan okvir za prosudbu. Trudili smo se prepoznati i najmanje naznake angažiranog i svrhovitog pristupa. Bilo da je riječ o funkcionalnosti, tehničkoj izvrsnosti, socijalnom angažmanu ili pak održivosti – kaže Njirić.
Izložbu selektiranih radova možete pogledati u HDLU-u do 18. listopada.
