Upisne kvote u visokom obrazovanju ne planiraju se nego ih već godinama određuju prije svega kapaciteti i preferencije obrazovnih ustanova, često potaknuti interesom maturanata – prokomentirao je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, stanje na fakultetima, odnosno "prenapučenost" pojedinih visokoobrazovnih ustanova u Hrvatskoj.

Da je visokom obrazovanju odnosno sveučilištima nemoguće planirati kvote i uskladiti ih s potrebama tržišta jer ne postoji strategija gospodarskog razvoja zemlje upozorava se već desetljeće. Gospodarstvenici ta upozorenja godinama ignoriraju prebacujući vrući krumpir visokom obrazovanju. Majetić priznaje da "poslodavci koji planiraju svoju budućnost prateći tržišne rezultate i trendove u Hrvatskoj i svijetu znaju kakve će im biti potrebe". No, na sveučilištima o tim potrebama gotovo da ništa ne znaju.

Plan i za EU tržište

– Ne možemo govoriti o prilagodbi kvota ne znamo li čemu ih prilagođavamo, odnosno ne postoji li temeljni razvojni dokument Hrvatske na osnovi kojeg bismo procijenili koji će to kadrovi tržište trebati u sljedećih desetak godina – objašnjava rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. Ivan Pavić. Ističe da Hrvatska više ne treba obrazovati stručnjake samo za svoje potrebe nego i za potrebe europskog tržišta rada koji će biti konkurentni svojim kolegama iz drugih zemalja. Slaže se da treba inzistirati na kvaliteti studija i da svaki fakultet pri upisu studenata mora voditi računa o kadrovskim, prostornim, a poneki od njih i o laboratorijskim kapacitetima. Iako se nakon prve reakreditacije fakulteta uočilo da je problem s ekonomskim studijima prisutan u čitavoj Hrvatskoj, Pavić vjeruje da splitski Ekonomski fakultet neće morati zabraniti upis brucoša sljedeće godine.

Važna svaka diploma

– Predajem mikroekonomiju na Ekonomskom fakultetu i, koliko znam, uvjeti studiranja su vrlo komforni, komforniji nego na nekim zapadnoeuropskim sveučilištima. Naš fakultet nema disperziranih studija i ne vidim razlog zašto bismo imali problema – kaže rektor. Smatra da je Hrvatskoj, koja treba tek dostići postotak visokoobrazovanih u zapadnoeuropskim zemljama, važan svaki diplomirani. Bivši ministar znanosti, obrazovanja i športa i sveučilišni profesor Dragan Primorac upozorava da Hrvatskoj već nedostaje niz zanimanja iz tehničkog i biomedicinskog područja, ali i da svako sveučilište treba voditi računa o potrebama lokalnog gospodarstva.

– Agencija za visoko obrazovanje koja provodi kontrolu kvalitete studija u Hrvatskoj ima moju punu potporu. Studiji moraju biti kvalitetni, a sad imamo jasne pokazatelje tko radi dobro, a tko nešto mora poboljšati – zaključuje Primorac.