Strah od odlaska na posao, grč u želucu, drhtanje ruku, nada da će smjena na poslu proći bez konflikata – osjećaj je koji proživljava stotine žrtava zlostavljanja šefova ili kolega, a njima bi mogla pomoći nova inicijativa Udruge mobbing.

Mogućnost rehabilitacije

Ona obuhvaća sve one koji nemaju hrabrosti šefu reći „dosta“ ili se do kraja izboriti za svoja prava te predlaže promjenu zakona kojim bi se zlostavljača na poslu izjednačilo sa zlostavljačem u obitelji! Nova bi inicijativa pomogla utoliko što bi zlostavljač prema prijavi bio brzo uklonjen s radnog mjesta, a poslije i prošao svojevrsnu „rehabilitaciju“ u kojoj bi mu uza stručnjake u promjeni ponašanja podršku dalo i njegovo poduzeće.

– Ovaj prijedlog nije bez temelja jer osoba koja zlostavlja kolege i kolegice na poslu uništava i njihove živote, živote njihovih obitelji, ali često i vlastitu obitelj. Zato je potrebno što prije zaustaviti takvu osobu i baviti se promjenom njezina ponašanja, kao i sa zlostavljačem u obitelji – objašnjava Jadranka Apostolovski iz Udruge mobbing koja pomaže žrtvama zlostavljanja na poslu.

Samo se toj udruzi u godini javi oko 1500 osoba koje, pritisnute bezizlaznom situacijom na poslu, svakodnevnim ponižavanjem i prijetnjama otkazom potraže savjet i stručnu pomoć. Stvaran je broj žrtava mobbinga mnogo veći.

– Današnji je sustav zaštite radničkih prava spor. Pojedine parnice u kojima su radnici tužili šefove ili poduzeće za mobbing traju i po nekoliko godina. Nerijetko se dogodi da tuženi poslodavac ili šef, koji je godinama ugnjetavao zaposlenike na poslu, podigne tužbu za klevetu protiv onih koji su se usudili progovoriti o problemu u njegovu poduzeću te dobije presudu u svoju korist, pa radnici dvostruko gube – iskustvo je J. Apostolovski. Stoga je tužba, kao zasad najjače sredstvo u borbi za zaštitu radničkih prava, tek posljednji, očajnički čin radnika.

Žrtve najčešće zlostavljanje trpe i godinama prije nego što odluče progovoriti i reagirati, a kada i istupe, najčešće su same.

– Teško je pronaći kolegu koji će za vas na sudu posvjedočiti da je šef neprimjereno reagirao, vikao, prijetio. Svi se boje za radno mjesto i štite šefove zlostavljače iako znaju da će i oni sami jednom doći na red ako se takvo ponašanje ne zaustavi i ako ne podrže jedni druge – potiče J. Apostolovski.

Dugogodišnje posljedice

Za zaštitu radničkih prava bore se i sindikati, pučki pravobranitelji, radnicima je na raspolaganju i inspektorat rada, pa i policija u najtežim slučajevima. No te mogućnosti iskorištavaju samo iznimno rijetki i hrabri. Većina trpi ponižavanje i ispunjava gotovo nevjerojatne radne uvjete samo kako bi ostala na radnome mjestu i plaćom pokrila životne troškove dok se ne slome.

– Mobbing ima dugogodišnje posljedice; sav stres koji se nakuplja u čovjeku prije ili poslije izići će na vidjelo, bilo kroz fizičke ili psihičke bolesti pa je iznimno važno da čovjek sam prepozna granicu do koje može i smije ići – poručuje J. Apostolovski koja ocjenjuje da strah od otkaza ne smije biti razlogom zbog kojeg će čovjek pristati na uvjete rada koji štete njegovu dostojanstvu, radničkim pravima i zdravlju.

– Treba na vrijeme zaustaviti nasilničko ponašanje. To se može samo ako zajednički djeluju žrtve i svi uključeni u sustav koji se bori protiv zlostavljanja na poslu – poručuje J. Apostolovski.