Iako je još Karl Marx ustvrdio da je “religija opijum za narod” jer ga navodno udaljava od suočavanja s pravim problemima i pitanjima, čini se da i na početku 21. stoljeća narod voli “duhovnu drogu”.

Religiozno 80 % ljudi
Iako u svijetu raste broj ateista, koji su najviše pustili korijenje u Europi i, što je logično, komunističkoj Kini, nikako se ne može reći da religija umire. Više od 80 posto stanovništva svijeta je religiozno. Od 6,7 milijardi ljudi na svijetu, njih samo 1,1 milijarda su nevjernici, a 5,6 milijardi vjeruje u nešto. U tom šarolikom društvu svojim brojem ističu se velike tradicionalne religije kao što su kršćanstvo, islam, hinduizam...

No, na prilično razvijenom religijskom tržištu mogu se pronaći za naše prilike vrlo egzotične religije. Primjerice, razne animističke religije, kojih je najviše u Africi, imaju desetke milijuna vjernika, dok sve popularniji scijentolozi, predvođeni najsjajnijom zvijezdom Tomom Cruisom, regrutiraju članove iz redova slavnih i bogatih.

Što se tiče brojnosti, najviše je kršćana, oko 2,2 milijarde ili 33 posto. Najbrojnija je pojedinačna religija islam, koji ima oko 1,4 milijarde (21%) pripadnika, a na drugom su mjestu katolici kojih je 18 posto ili 1,2 milijarde. Nakon kršćana i muslimana, slijede hindusi kojih je oko 900 milijuna. Brojni su i pripadnici raznih kineskih tradicionalnih religija.

Iako nisu ni približno brojni kao spomenute religije, sikizam i židovstvo se nalaze među prvih deset najbrojnijih svjetskih religija. Dakako, sve su to procjene, a ne egzaktan popis “vjerskih afiniteta” stanovnika svijeta. Čini se da u posljednje vrijeme najbolje ide muslimanima, koji su u priličnoj ekspanziji. Dok je više-manje očekivano da njihov broj raste u tradicionalo muslimanskim zemljama Azije i Afrike, kao što su Indonezija, Bangladeš, Pakistan, Indija, Egipat i Iran, mnoge će iznenaditi podatak da je islam najbrže rastuća religija u Europi, gdje su uzdrmali kršćanske zajednice čiji prirodni prirast stagnira već neko vrijeme.

Zanimljiv je podatak da muslimanske obitelji u Njemačkoj, Engleskoj i Francuskoj imaju uglavnom više djece od “starosjedilaca” kršćana. “Muslimansko pitanje” pokrenulo je antiimigracijske pokrete u Francuskoj, Austriji, Velikoj Britaniji, Danskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj te oštru debatu o mjestu žene u islamu te o vjerskim simbolima muslimana u javnom životu.

Gibanja kršćanstva
Kršćani su u svojevrsnoj defenzivi u Europi jer ga, na jednoj strani, nagriza sve veći broj ateista i agnostika, dok na drugoj strani muslimanski doseljenici imaju puno veći prirodni priraštaj.

U Sjevernoj i Južnoj Americi kršćanstvo se dobro drži, ali je zamjetna velika dinamika unutar njega. Katolici sve više “osvajaju” SAD i Kanadu, dok evangelici imaju uspjeh u katoličkoj Južnoj Americi. Osim u Latinskoj Americi, veliki pokreti evangelika postoje u Africi, Kini i Indiji.