Iako žudimo za investicijama koje bi pokrenule gospodarstvo nakon pet godina teške krize, Vlada sama blokira svoje projekte. Najnoviji primjer takve prakse projekt je Trg pravde iako se sličan zaključak može izvući i iz ishoda projekata Omble, energetske učinkovitosti na javnim zgradama, najma stanova građanima, ali i iz donošenja Zakona o strateškim investicijama.
Sve su to projekti Ministarstva gospodarstva koje vodi Ivan Vrdoljak, ministar iz redova HNS-a, ali SDP-ovi ministri redom tvrde da ne \"miniraju\" projekte koalicijskog partnera.
Glavom bez obzira
Projekt Trga pravde blokirao je Orsat Miljanić, ministar pravosuđa, koji je Centru za praćenje poslovanje energetskog sektora i investicija (CEI), zaduženom za projekt, 12. kolovoza poslao pismo u kojem ističe da Ministarstvo pravosuđa \"ne sudjeluje i neće sudjelovati\" u projektu. U tom pismu, koje je autorica ovog teksta dobila na uvid, piše da će projekt nanijeti štetu Hrvatskoj. Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić tvrdi da Vlada nije nikada donijela odluku o Trgu pravde iako postoji odluka Vlade iz 2012. kojom se potvrdilo projekt, a 23. listopada 2012. potpisan je i sporazum između Ministarstva pravosuđa i CEI-ja o projektu. Projekt je konačno potvrđen 1. kolovoza prihvaćanjem izvješća o provedbi investicija u energetskom sektoru, u koje je bio uključen i Trg pravde.
– Vlada nije donijela nikakvu odluku o Trgu pravde. Taj će projekt biti determiniran financijskim obvezama i sposobnošću resora pravosuđa da izvršava obaveze. Želimo čim prije krenuti s projektom, ali moramo biti racionalni i odgovorni prema građanima – izjavio je za Večernji list Grčić. Međutim, u najmanju je ruku čudno da se Grčić poziva na financijske probleme kada je Ministarstvo financija uputilo Agenciji za javno-privatno partnerstvo dopis u kojem ističu da neće davati primjedbe na projekt i da će ga odobriti.
Nameće se pitanje zašto odjednom blokada? Grčić tvrdi SDP nema ništa protiv Vrdoljakova projekta, ali da činjenica da je pripremljen nije argument da se \"glavom bez obzira\" u njega ulazi. Pri predstavljanju projekta i sam ministar Vrdoljak istaknuo da će se o ishodu odlučiti ovisno o visini najma koju će potencijalni privatni partner predložiti. Ne osvrće se na najnoviju blokadu već je uvjeren da će se problem brzo riješiti.
– Neki projekti koji su identificirani kao kapitalni idu sporije nego što je planirano i nailaze na ne toliko bitne prepreke. Oni će se sigurno riješiti jer je posao ove Vlade zaposliti ljude, pokrenuti projekte i samo gospodarstvo. Nije sve u štednji, puno toga je u razvoju – kaže Vrdoljak za Večernji.
Ni kune najma do 2019.
Podsjetimo, natječaj za Trg pravde je otvoren, a prvi ugovori trebali bi se potpisati u prvoj polovici 2014. Gradnja projekta trebala bi krenuti godinu poslije, a do 2019. u nove bi se zgrade uselila većina sudova u Zagrebu. Do tada Ministarstvo pravosuđa ne treba platiti ni kunu najma, već tek nakon što se useli u nove zgrade. U tom bi trenutku država već mogla prodati atraktivne nekretnine u centru Zagreba koje sada koriste sudovi i njihovi službenici ili ih iznajmiti, što bi donijelo dodatni prihod od kojeg bi se djelomično plaćao i najam za nove zgrade. Za gradnju Trga pravde već su zainteresirani austrijski Strabag i francuski Bouygues, kao i neke kanadske tvrtke, a doznajemo da bi se u natječaju kao uvjet postavio angažman domaćih tvrtki, radne snage i domaćeg materijala.
>> Trg pravde počinje se graditi već 2015. godine
