Iako bi se premijerka Jadranka Kosor tek sredinom tjedna trebala izjasniti što Vlada kani poduzeti nakon MOL-ove obavijesti o preuzimanju dodatnih osam posto dionica Ine od malih dioničara, u poslovnim krugovima već se nagađa o tri modela kojima Vlada može osujetiti MOL-ov plan da postane većinski vlasnik te naftne kompanije.
>>Milanović: MOL nudi 2800 kuna po dionici, a Vlada spava
U igru se, neslužbeno se čuje, mogu uključiti domaći mirovinski fondovi ili jaka državna tvrtka poput Janafa ili pak velika i moćna domaća kompanija poput rovinjskog Adrisa koje mogu ponuditi više od 2800 kuna po dionici, koliko nudi MOL, te spriječiti tu mađarsku kompaniju da stekne više od 50 posto udjela u Ini.
Ulazak velikog igrača
Država, budući da nema novca, ne može dati svoju ponudu za tih osam posto dionica, ali mogu primjerice navedene tvrtke i fondovi. No upitno je koliko bi za takve kombinacije Hanfa dala zeleno svjetlo, koja i donosi konačnu odluku oko odobrenja Molove ponude. Naime, može se dogoditi da mirovinski fondovi ponude otkupnu cijenu od 2850 kuna, a nekoliko dana poslije Mol mirovincima ponudi 3000 kuna što bi, vodeći se tržišnim načelima, mirovinski fondovi mogli prihvatiti.
U MOL-u pak tvrde kako je 2800 kuna fiksna cijena iznad koje neće ići. S druge strane, pitanje je koliki bi bio interes velikog igrača da uđe u Inu s tek neznatnim udjelom, a da pri tome nije jasan plan Ine i MOL-a u daljnjim poslovnim planovima. U svakom slučaju za Vladu nije prihvatljivo da MOL stekne više od 50 posto dionica jer bi sigurno Mađari tražili i veća prava. Stoga je jasno da si je premijerka dala nekoliko dana stručnog razmatranja što učiniti, iako izgleda da u taj stručni dio odluke nije uključila svoje ministre gospodarstva i financija.
Dionica vrijedi više?
Stručnjaci objašnjavaju kako bi MOL u roku od godine dana mogao vratiti uloženih 2,24 milijarde kuna, koliko mu treba za otkup svih osam posto dionica. Ako je MOL-u to isplativo, objašnjavaju, nema razloga da kupnja tih dionica ne bi bila profitabilna i Adrisu, odnosno Janafu ili pak fondovima. A isplativo je jer je vrijednost Ine sada i veća budući da bi poslovanje plinom (prodaja uvoznog plina) ostalo u Ini, ali će Vlada dozvoliti poskupljenje tog energenta kućanstvima i to za 12-13 posto.
Ulaskom u EU cijena plina narast će za još 30 posto, što znači da Ina na uvoznom plinu više neće imati gubitke (u prvih devet mjeseci imala je oko 460 milijuna kuna minusa), na domaćem plinu ionako zarađuje, a nakon poskupljenja još će i više!
Kaj bu ova Vlada spriječila. Pa oni nemaju ni za malu pivu, sve su rastrajbali do 8 koljena unaprijed.