Popularno je, nakon što je nova popisna metoda dodatno umanjila broj stanovnika Hrvatske na jedva 4,3 milijuna, usporediti to s biračkim popisom od otprilike 4,4 milijuna glasača te zaključiti kako su stotine tisuća birača zapravo “lažnjak”.

Zaključak koji slijedi jest da vladajući i tom metodom manipuliraju i osiguravaju izbornu prevlast. Idući je da Hrvati u BiH tako presudno utječu na rezultate izbora u RH.

Najpoželjnije adrese

I još jedan, sličan zaključak da je u nekim krajevima RH presudan utjecaj izbjeglih Srba, koji ne žive u RH, no kao državljani pomažu “svojima” i dolaze glasovati. Nije tajna da se u proteklih 20-ak godina manipuliralo biračkim popisima, no odnedavno, dogovorom koalicijskih partnera, prihvaćeno je rješenje koje donekle smiruje i interese oporbe – hrvatska dijaspora može utjecati tek na izbor tri zastupnička mjesta u Saboru RH. Ostala je, istina, još mogućnost da Hrvati iz dijaspore, kao i Srbi iz izbjeglištva, jače utječu na rezultate lokalnih izbora.

– Problem je u dogovoru između HDZ-a i SDSS-a da se i dalje usporava donošenje novog Zakona o prebivalištu, koji bi policiji dao veće nadležnosti u utvrđivanju stvarnog stanja s upisivanjem prebivališta – smatra politolog Višeslav Raos.

Drugi analitičari pak misle da i postojeći zakoni to omogućuju policiji. Raos fokus problema skreće na mnogo važniju pojavu – ljudi se prijavljuju u mjestima rođenja, na stan roditelja, rodbine i sl. (sjetimo se čelnika Ine Dragičevića koji se prijavio u Zagorju). Mnogi zbog “ugodnijih” poreza isto rade i s računima tvrtki, ali i registriranjem automobila. Primjerice, najpoželjnija je registracija Daruvar (DA) zbog najnižeg osiguranja. Raos kaže da se tim “fiktivnostima” državni proračun godišnje ošteti za barem milijardu kuna.

Nadalje, hrvatska Vlada jest dala mnogo proračunskog novca za obnovu porušenih kuća Srba, koji imaju i državljanstvo RH, na papiru tu žive, ali pretežito dolaze iz BiH ili Srbije samo na glasanje. Slično je i s Hrvatima u BiH od kojih neki prijave prebivalište kod rodbine radi ostvarivanja rodiljskih i naknada za djecu, koje su veće nego u BiH. A dođu i na lokalne izbore ako ne žive daleko.

Lov u mutnom

– Vlast će morati zaustaviti te manipulacije s prebivalištem, jer to očekuje i EU. Zbog Schengena naša će policija morati imati uvid u to gdje tko stvarno stanuje, zbog kriminala, a i država će jače priječiti utaje poreza. Nije tu riječ više o “dežurnim krivcima”, Hrvatima iz BiH i izbjeglim Srbima, mnogo je stanovnika RH koji ovako love u mutnom – kaže Raos.