Bila sam zatečena i šokirana kada mi je liječnik rekao da mi treba novo srce, da ću morati na transplantaciju. Ne znam kako bih vam rekla, ali jako sam se dvoumila bih li pristala na to ili ne. Pa meni je već puno godina. Pitala sam se mogu li sve to izdržati, jesam li prestara... Sada vidim da ću ipak moći, polako, dan po dan... Volje imam, a vidjet ćemo što će se iz te volje izroditi... – rekla nam je raspoložena 64-godišnja Vinkovčanka Katica Babić, s kojom smo razgovarali samo dva tjedna nakon što su joj kardiokirurzi na zagrebačkom Rebru presadili srce.
Budući da je još u osjetljivom razdoblju oporavka i mora biti zaštićena od infekcija, leži u posebnoj sobi, ali za desetak dana već bi mogla biti u svojim Vinkovcima, gdje je čekaju trojica sinova. No, noć 24. travnja vjerojatno nikada neće zaboraviti.
Vozite me, djeco!
– Bilo je nekoliko minuta prije tri sata ujutro kad me probudio telefon, zvali su iz bolnice. Bila sam i iznenađena i uzbuđena. Teško je to opisati. Radost koju preplavljuje strah. Tako je to. Uglavnom, na brzinu sam u torbu stavila nekoliko krpica, probudila djecu i rekla im: “Vozite me, djeco!”. Tek 19. svibnja trebala sam doći na kontrolu, a eto, ispalo je da sam u bolnici završila prije nego što sam planirala – prisjeća se Katica.
Na listu čekanja za transplantaciju uvrštena je u siječnju ove godine zbog popuštanja rada srca. A što to znači u svakodnevnom životu?
– Kada sam na krevet stavljala plahtu, pala bih preko kreveta i nisam se mogla dignuti dok netko ne bi došao da mi pomogne. Nisam mogla puno hodati, a iz trgovine si nisam mogla donijeti ni jedan kruh i litru mlijeka. Bilo mi je to preteško. Sada će biti bolje – jednostavno priča Katica, još ne sasvim svjesna da je pred njom novi, bolji život.
Zna, dakako, da u njezinim grudima kuca “grčko srce”, srce 12-godišnjeg dječaka koji je stradao u Ateni, a čija je obitelj odlučila donirati njegove organe i tako nekome spasiti život.
– To je jako mlado srce – rekla je kratko gospođa Katica, a njezin je pogled odavao da joj je u mislima dječak iz daleke zemlje i njegova obitelj suočena s najtežom boli.
Ali, zna se Katica i našaliti, kažu nam, pa je tako rekla da će morati promijeniti prezime jer joj sada u grudima kuca grčko srce.
Gospođa Katica vrlo je nježne građe, ima samo četrdesetak kilograma i za nju je bilo vrlo teško naći donorsko srce. Naime, uz kompatibilnost krvnih grupa, za uspješnu transplantaciju moraju biti zadovoljene i neke tjelesne dimenzije. Ako je između donora i primatelja razlika u visini i težini veća od 20 posto, transplantacija nije moguća zbog mogućih kirurških komplikacija pri ugradnji donorskoga srca.
– Na otvoreni poziv Eurotransplanta da Grci imaju donorsko srce adolescenta, Hrvatska je prva reagirala, što je također pokazatelj da je naša služba, od Ministarstva zdravstva, dakle od vrha, pa do transplantacijskih centara, vrlo dobro organizirana. Dobra infrastruktura neizmjerno je važna. Srčani transplantat mora biti eksplantiran i dopremljen u transplantacijski centar unutar najviše četiri sata. Srce iz Atene ne bi bilo moguće na vrijeme dopremiti u Zagreb da nam Vlada nije ustupila avion – govori prof. dr. Davor Miličić, pročelnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Rebro, koji već petnaestak godina sudjeluje u razvoju programa transplantacije srca na Rebru i uspostavljanju programa liječenja završne faze zatajivanja srca mehaničkom potporom, koja spada u najsofisticiranija područja kardiologije i kardijalne kirurgije.
Danas ima različitih mehaničkih crpki, od onih za nekoliko sati do nekoliko mjeseci cirkulacijske potpore, a koriste se kao most do transplantacije. Postoje i “umjetna srca”, koja omogućuju kvalitetan život i nekoliko godina pa vani ima pacijenata koji s takvim srcem rade, voze bicikl, skijaju...
– Naša su iskustva tu još skromna, ali i mi imamo prvog bolesnika s dugotrajnom mehaničkom crpkom. Nosi je već tri mjeseca i zasad se osjeća odlično. Vidjet ćemo je li on kandidat za transplantaciju, koja je još uvijek zlatni standard za liječenje bolesnika sa završnim zatajenjem srca. S novim srcem kvalitetan život produljuje se pacijentu za 10 pa i 20 godina – kaže prof. Miličić.
Bolest se može spriječiti
Najčešći uzrok bolesti srca je arterijska hipertenzija, koja se danas može uspješno liječiti. I ateroskleroza, drugi glavni uzročnik bolesti srca, može se spriječiti. U 90 posto slučajeva koronarna bolest i infarkt miokarda mogu se spriječiti prihvaćanjem naputaka preventivne kardiologije.
To su zdrava prehrana, redovito kretanje, regulacija povišenog tlaka i masnoća u krvi, održavanje idealne tjelesne težine i izbjegavanje prekomjerna stresa. To je temelj za zdravlje srca većine ljudi. Kada bismo kontrolirali hipertenziju i čuvali koronarne krvne žile, kardiovaskularna smrtnost ne bi bila na prvome mjestu. A to je moguće. Usporedit ćemo dvije zemlje – u Hrvatskoj je smrtnost 50 posto, u Francuskoj 30!
Pitam se da li je etički odavati indetitet osobe koja je primila srce, svaka čast našim kardiokirurzima na njihovoj požrtvovnosti, ali ovaj potez kardiologa i dekana medicinskog fakulteta me neugodno iznenadio. U svrhu samopromidžbe je prekršio osnovno načelo transplantaciske medicine (anonimnost).