Prema još preliminarnim analizama, koje trebaju provjeriti i potvrditi klimatolozi DHMZ-a, srednja mjesečna temperatura zraka ovogodišnje veljače diljem Hrvatske rekordno je visoka! Odstupanja od prosječnih vrijednosti iz razdoblja 1991. – 2020. uglavnom su od 4 do 6°C na Jadranu te od 6°C do čak 8°C u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Također, kako piše meteorolog Zoran Vakula za HRT, svi dani u mjesecu u gotovo svim mjestima bili su barem malo topliji od prosječnih. Pritom je u većini Hrvatske zabilježen manjak oborina u odnosu na prosjek, ponegdje i znatan, osim na sjevernom Jadranu i dijelu Gorskog kotara, gdje je veljača imala i za oko 80 % veću količinu oborina od prosječne.
Iznadprosječna toplina veljače te pozitivno odstupanje od prosječne temperature zraka u siječnju i pogotovo prosincu pridonijelo je i srednjoj sezonskoj temperaturi zraka visokoj kao rijetko kada, ponegdje i kao nikada do sada u znanoj povijesti službenih meteoroloških mjerenja, koja su u našim krajevima počela još sredinom 19. stoljeća. Odstupanja od prosjeka većinom su od 3 do 5°C.
"Dugoročne prognoze za ožujak i dalje su postojane – postoji prilično velika vjerojatnosti još jednog barem malo toplijeg mjeseca od prosječnog u sada već dugom nizu koji traje od lipnja 2023. godine, u dijelu Hrvatske čak i od svibnja. Naime, posljednji diljem Hrvatske barem malo hladniji mjesec od prosječnog bio je travanj prošle godine", podsjeća Vakula.
VEZANI ČLANCI:
Naravno, ostvarenje te prognoze pozitivnog odstupanja srednje mjesečne temperature zraka ožujka ne znači izostanak povremenih hladnijih razdoblja. Uostalom, ožujak je, podsjeća Vakula, poznat po promjenjivosti, kao i po mrazevima, i to ne samo slabijima. I dok mnogi govore kako je to neprijeporno nakon ovako tople veljače i cijele zime te kako "mora doći do znatnijeg zahladnjenja" koje bi barem malo "izjednačilo" ovu toplinu zimskih mjeseci, Vakula podsjeća na slučajeve u prošlosti kada i nije bilo tako. Primjerice, 2014. godine, unatoč veljači znatno toplijoj od prosjeka, i ožujak je bio takav, ponegdje čak i bez temperaturnih minusa ili uz samo "blage" minuse.
Ukratko, Vakula ističe da "sigurne prognoze" ne postoje. Preporučuje praćenje prognoza 7 do 10 dana unaprijed, uz naglasak da se ne oslanjamo samo na izračun jednog modela atmosfere, nego na ansambl prognoze – skupa izračuna više različitih modela, na temelju kojih stručnjaci DHMZ-a svakodnevno pripremaju prognoze.
VEZANI ČLANCI:
"I ne samo za ožujak, nego i za cijelo proljeće i ljeto, u dugoročnim prognostičkim izračunima postoji umjerena do velika vjerojatnost – štoviše, većinom čak i veća od 80 % – da će srednja sezonska temperatura zraka biti barem malo veća od prosječne iz posljednjeg klimatološkog niza od 1991. do 2020. godine! Naravno, prognoze mjesečnih i sezonskih količina oborine manje su pouzdane. Ostvare li se trenutačne, tijekom proljeća još su i moguće lokalno znatnije količine na mjesečnom nivou, ali u ljetnim mjesecima povećana je vjerojatnost za sušu – piše još poznati meteorolog za HRT.
VIDEO Vakula objavio dugoročnu prognozu: Evo što nas čeka u sljedećim mjesecima
na čijim je jaslama najveći uhljeb !!!