U nedjelju istječe rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju. Gužve u uredima diljem zemlje nesnosne su jer je velik broj građana čekao zadnji rok za predaju papira. Ipak, dan prije isteka roka ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš ne može skriti optimizam jer je, kako kaže, na kraju svibnja bilo više od 201.000 zaprimljenih zahtjeva, a kako je to praksa u Hrvatskoj, gdje se sve čeka u zadnji čas, očekuje se da bi ukupna brojka podnesenih zahtjeva mogla premašivati i 300 tisuća. O zakonu o legalizaciji, usklađivanju s direktivama EU, pelješkom mostu i novim zakonima ministrica je otvoreno progovorila u razgovoru za Večernji list.
U javnosti se spominju različite brojke, koliko je građana podnijelo zahtjev?
– Podaci s terena pokazuju da uredi od 15. svibnja primaju više zahtjeva nego što su ih zaprimili svih ovih mjeseci otkad je zakon na snazi. Iz zagrebačkog ureda kažu da imaju više od 50 tisuća zahtjeva, na zadarskom području brojke premašuju 42 tisuće... tako da smo sigurni da će ukupan broj premašiti 300 tisuća zahtjeva. Međutim, to ne znači da je toliki broj ilegalnih građevina, neki zahtjevi odnose se na lođe, neki u zahtjevu imaju više zgrada... Kada smo krenuli u proces legalizacije, zanimale su nas dvije brojke – da se utvrdi broj bespravno sagrađenih objekata i da potaknemo barem sto tisuća ljudi da podnesu zahtjev za legalizaciju. Sada, iako još uvijek ne znamo točan broj nelegalno izgrađenih građevina, sudeći po broju zaprimljenih zahtjeva, ipak možemo tvrditi da se zakon pokazao i više nego uspješnim. A najvećim uspjehom smatram činjenicu da smo kod ljudi razvili svijest da zgrada mora biti legalna. Građani su shvatili da nekretnina, da bi njome mogli raspolagati u punom smislu te riječi, mora imati čiste papire.
Iako je broj zahtjeva premašio očekivanja, ipak će ostati dio onih koji nisu zatražili legalizaciju. Što s njima?
– Svi koji nisu podnijeli zahtjeve ostaju ilegalni. I tu ćemo postupati po dva modela – građevine napravljene na području gdje nije dopuštena gradnja bit će srušene, a one napravljene u građevinskim zonama morat će ići po dozvolu, ali s ukupnom dokumentacijom, morat će raditi rekonstrukcije i zadovoljiti sve propise. Dakle, bit će im znatno teže, kompliciranije i u konačnici – skuplje. Neki se, zbog smještaja nekretnine, nikada neće moći legalizirati. Dio takvih građevina će se rušiti, a dio će plaćati trajne namete.
Nagađa se da je oko 50 tisuća građevina u zaštićenom području. Hoće li se rušiti?
– Imamo jasne kriterije što se može, a što ne legalizirati. Imate li, primjerice, na prostoru za sport i rekreaciju privatnu kuću, nju ne možete legalizirati, ali ako imate kafić, možete ga legalizirati. Ukratko, procjenjujemo da je oko 10 posto ilegalnih građevina nemoguće legalizirati jer su na bitnim koridorima.
Nekoliko dana prije isteka roka u Kaštelima i Splitu najavili su da će zahtjeve primati i 1. srpnja?
– Zakon o općem upravnom postupku, na koji se pozivaju Kaštela i Split, ne vrijedi kada je rok jasno propisan zakonom, što je ovdje slučaj. To je kao da kažete da ćete zaprimati porezne prijave 1. ožujka, a zna se da je zadnji rok 28. veljače. Bezveze se zbunjuje ljude. Ponovit ću i po tisućiti put – zadnji rok je 30. lipnja. Većina ureda radit će do ponoći, a zahtjevi se mogu poslati i poštom tako da stvarno nema mjesta panici. Svi zahtjevi zaprimljeni nakon 30. lipnja neće se razmatrati.
Mislite li da je ovaj zakon fer? Naime, ispada da su oni koji su poštovali proceduru izvukli deblji kraj.
– A što je fer? Situacija je takva da se kod nas bespravna gradnja godinama spremala pod tepih. Našli smo se u situaciji da ili nađemo model i omogućimo ljudima da se legaliziraju ili da dekretom odlučimo da je sve legalno, da se ponovi 1968. Bi li to bilo fer? Na ovaj način osigurali smo sredstva koja će se raspodijeliti i vratiti građanima u obliku gradnje infrastrukture. Da, ljudi koji su poštovali zakon morali su zadovoljiti sve propise, ishoditi sve dozvole i držati se zadanih gabarita, ali ovo je bio optimalan način da uvedemo red.
No, osim građana koji su gradili po propisima, ogorčeni su i oni na čijoj su zemlji bespravne građevine bez njihove dozvole, koje se sada mogu legalizirati. Štoviše, traži se i ocjena ustavnosti zakona.
– Da bi ovaj zakon bio provediv, morali smo izbaciti imovinskopravne odnose iz postupka. No, to ne znači da se na bilo koji način osporava vlasništvo. Ako ja, primjerice, podnesem zahtjev za legalizaciju za susjedovu lođu, to ne znači da sam ja vlasnik te lođe. To samo znači da je ona legalna, ali je i dalje susjedova. Ustavni sud odlučit će o ustavnosti zakona, ali, ponavljam, on ni na koji način ne dira u pravo vlasništva. Nas samo zanima da li je zgrada u prostoru legalna ili ne.
Kada i kako očekujete da se obradi toliki broj zahtjeva? Koji je rok?
Nadamo se da će u roku od dvije godine biti obrađeni svi zahtjevi. Osigurali smo sredstva za formiranje dodatnih timova jer ne može regularna procedura trpjeti zbog legalizacije. Radit će se prekovremeno, zapošljavati nove ljude. 2015. planiramo napraviti novo snimanje iz zraka i tada će uz svaku građevinu pisati ima li ili nema dozvolu i konačno ćemo znati što je legalno, a što ne.
A što s onima koji su predali samo zahtjev, bez dokumentacije? Koji im je rok za nadopunu?
– Zahtjevi će se obrađivati prema datumu primitka i logično je da prvo obrađujemo one s kompletnom dokumentacijom. Svi koji su predali prazne zahtjeve imat će rok od 60 dana da ih nadopune.
Koliko je bespravno sagrađenih zgrada u državnom vlasništvu?
Ne raspolažemo tim podatkom, ali većina državne imovine starije je gradnje. Međutim postoji infrastruktura državnih poduzeća koja je djelomično legalizirana, djelomično ne. No, i za njih kao i za sve druge vrijede isti propisi i rokovi.
S 1. srpnja svaka nekretnina koja se prodaje mora imati energetski certifikat. Što to konkretno znači?
– Za sve stanove i kuće veće od 50 kvadrata koji se prodaju nužno je uz kupoprodajni ugovor priložiti i energetski certifikat. Oni koji se budu oglušili na ovo plaćat će kazne, i to znatno skuplje od ishođenja certifikata koji stoji između 1700 i 2700 kuna. To je direktiva Europske unije i mi smo je morali prihvatiti. No, krivi je podatak da će i iznajmljivači morati od 1. srpnja imati energetski certifikat, njihov rok je 1. siječnja 2016. Inače, velika je zabluda da su kuće u nas loše gradnje. Većina naših zgrada spada u C razred, neke novije su B, a poneke čak i A+... Najviše energije rasipaju zgrade poput limenki koje nemaju adekvatnu izolaciju.
U pripremi su tri nova zakona...
– Da, izradili smo nacrte za zakon o prostornom uređenju, o gradnji i o građevinskoj inspekciji. Najveća promjena je ta da više neće biti potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu, osim u iznimnim situacijama, te da će se broj potrebne dokumentacije smanjiti. Procedura je jasnija i jednostavnija jer će za građevinsku dozvolu biti potreban samo glavni projekt. U konačnici, građanima će to biti i jeftinije, a ne manje važna činjenica je i da plaćeni vodni i komunalni doprinosi neće biti uvjet za dobivanje dozvole. Važna je izmjena i da će tri godine od početka gradnje kuća morati biti završena, s fasadom. Upravo zbog energetskog certifikata. Kad je riječ o zakonu o građevinskoj inspekciji, novost je da se uvode novčane kazne od 10.000 kuna, i od 30.000 kuna. Također, veće će ovlasti imati komunalni redari koji će preuzeti neke ovlasti inspektora.
Iako je trenutačno legalizacija među građanima najvruća tema, svako malo nagađa se o pelješkom mostu, tunelu, pontonu... U kojoj je fazi taj projekt?
– Mi smo sve odradili i zaključak je da je most najbolje rješenje. Međutim, taj most mi ne možemo sami sagraditi jer nemamo novca. Dakle, čekamo Europu da odluči hoće li investirati u taj projekt. Ali mi sigurno u njega nećemo krenuti dok financijska konstrukcija ne bude zatvorena.
>> Građani, ne navaljujte, šaljite zahtjeve poštom
