Ustavni sud dijelom je svoje odluke o referendumu, onim prema kojem Vlada ne smije u idućih godinu dana uputiti zakonski prijedlog vezan uz kolektivne ugovore, upustio u političke vode! Tvrdi to prof. dr. Ivan Koprić, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, ističući kako je iz tog dijela odluke jasno da su i sami suci Ustavnog suda osjetili da nisu na pravom putu u svojoj odluci prema kojoj pretpostavke za održavanje referenduma nisu ispunjene.

Negativan stav

– Nema mogućnosti da ta odluka bude pravno korektna – kaže Koprić, jedan od trojice profesora koji su dali svoja mišljenja na zahtjev Ustavnog suda. Međutim, Koprićev stav nije uvršten jer je potpuno suprotan odluci kojoj se priklonio Ustavni sud, ali su zato prihvaćeni i citirani dijelovi mišljenja profesora ustavnog prava Branka Smerdela. Međutim, Koprić u svom radu možda upozorava na korijen nastanka tolikog protivljenja referendumu među pravnicima i politolozima. Naime, cijela stručna zajednica profesora ustavnog prava zauzela je prema referendumu narodne inicijative negativan stav, a i Veljko Mratović tada je pisao kako je obvezujući referendum na zahtjev 10 posto birača – teror manjine nad većinom! Referendum narodne inicijative ipak je prije 10 godina ušao u Ustav, a ni pri nedavnim promjenama Ustava nije ukinut.

– Premda se djelomično mogu složiti s političkim i politološkim razlozima protivnika ovako reguliranog referenduma, dok se regulacija referenduma ne promijeni, svi akteri dužni su držati se odredbi Ustava – ističe Koprić. Dodaje kako su profesori ustavnog prava, predvođeni Brankom Smerdelom, skloni tumačenjem, usprkos jasnoj ustavnoj formulaciji, instituciju referenduma građanske inicijative pretvoriti u referendum u rukama političkih stranaka. Kaže i da je to što prof. Smerdel hvali 'mudrost Vlade' koja je povukla prijedlog zakona zapravo pokušaj da se referendum iz ruku građana prebaci u ruke političkih stranaka.

– Nevjerojatno je što prof. Krapac i predsjednica Ustavnog suda unaprijed odriču mogućnost građanima da iskažu nezadovoljstvo bilo čim – kaže Koprić.

– U svim europskim zemljama vlade se trude uključiti što veći broj građana i javnosti u rasprave, a naša vladajuća elita, pa i Ustavni sud, žele građane isključiti – zaključuje Koprić.

Političke posljedice

– Ustavni sud ne bi smio biti tijelo koje će se brinuti za mudra, ekonomična ili nekim akterima prihvatljiva politička rješenja – ističe. Zaključuje kako je Ustavni sud preuzeo odgovornost za odluku koja ima značajne političke reperkusije iako to nije njegova ustavna uloga. Zanimljivo je da je ovako važna odluka donesena jednoglasno, za nju je glasalo 12 sudaca, među njima i Mato Arlović, a na sjednici nije bilo Ivana Matije. U raspravi je sudjelovala i Nevenka Šernhorst, kojoj je još u srpnju istekao osmogodišnji mandat, ali je, zahvaljujući novostima u Ustavu, ostala, čekajući da novog suca potvrdi dvotrećinska većina. Pomalo je neobično što su svi suci bili toliko jednodušni unatoč brojnim argumentima protiv ovakve odluke. Kako bilo, dobili smo još jednu odluku Ustavnog suda koja ide na ruku vlasti, nakon što je, primjerice, harač prošao test ustavnosti, a zabrana rada nedjeljom – nije....