Bilo je očekivati da grčka republika Cipar, koja je već članica EU, uloži veto na daljnji tijek pregovora o turskom pristupu Uniji. Točno je da Turci ne žele otvoriti luke i uzletišta za ciparske brodove i zrakoplove. Međutim, prošle je godine upravo grčka republika Cipar spriječila ujedinjenje otoka prema europskom modelu pa turska zabrana za prometovanje s grčkim Ciprom nije nerazumljiva.
Kako će pregovori između Ankare i EU teći dalje kada je već na prvom poglavlju došlo do problema? Neki kažu da Turska ne može prije 2014. računati na pristup Uniji. Ali u Europi raste raspoloženje koje se općenito protivi turskom pristupu i veliko je pitanje hoće li Turska ikada ući u EU. Već bi pregovori o sljedećem poglavlju, o kulturi, mogli dovesti do nepremostivih teškoća, osobito ako se uzme u obzir činjenica da u Turskoj živi gotovo 20 milijuna Kurda. Kako će Turska riješiti njihovo pitanje, a da zadovolji stroge europske kriterije?
Međutim, najveći problem bit će sama ratifikacija turskog pristupa Uniji. Taj će korak morati odobriti najmanje 28 država Europske unije. Moguć je i sljedeći scenarij: Turska je napokon završila pristupne pregovore, ali građani na više referenduma u zapadnoj Europi donesu odluku protiv njena pristupa Uniji. Naravno, takav bi se razvoj događaja morao predvidjeti. I Bruxelles i Turska bi tada morali zajedno potražiti neke nove, alternativne forme.
U Europi nerijetko vlada i pogrešna percepcija o samoj biti turske politike, čiji je glavni cilj da Ankaru s pomoću članstva u Europskoj uniji ustoliči na mjesto ekonomskog i političkog posrednika između Europe i islamskog svijeta. Jedan od arhitekata takve politike je ministar vanjskih poslova Abdullah Gül. S druge strane, zastoj u pregovorima s EU zasad odgovara i samom premijeru Erdoganu. U studenom 2007. u Turskoj će se održati predsjednički izbori i Erdoganova umjerena islamistička stranka AKP želi mjesto predsjednika, što opet kemalistički krugovi, osobito vojska, pod svaku cijenu žele spriječiti.
Turski pristup Europskoj uniji najviše će ovisiti o tome kako će Unija ubuduće izgledati. Srednja Europa, poglavito njemačka kancelarka Angela Merkel, koja se i inače protivi turskom pristupu, namjerava ponovno pokrenuti europski Ustav s mrtve točke. Tursko članstvo u tijesno povezanoj i politički produbljenoj Europskoj uniji bilo bi teško zamislivo. Međutim, ako prevagnu britanske predodžbe, koje Uniju vide samo kao zonu slobodne trgovine, Turska će biti dobrodošla. Zemlja koja ima 70 milijuna stanovnika, golemo tržište i jeftinu radnu snagu, nešto je što bi takva Europa samo mogla poželjeti.
