Wilma Pearl Mankiller rođena je 1945. u San Franciscu od oca Cherokeeja, od kojeg je naslijedila i prezime "Ubojica ljudi" ("Asgaya-dihi", tradicionalni vojnički rang Cherokeeja) i majke irsko-nizozemskog porijekla koja se potpuno aklimatizirala u pleme i naučila jezik Cherokeeja. Obitelj Mankiller u Kaliforniju se odselila iz rezervata u Oklahomi, prihvativši ponudu saveznih vlasti za otkup zemljišta zbog proširenja tamošnje vojne baze.
U Kaliforniji je Wilma pet godina volontirala u plemenu Achonawi, sudjelovala je u poznatom indijanskom protestu kad je 1969. okupiran otok Alcatraz. Nakon razvoda od Ekvadorca s kojim je 14 godina bila u braku (dvije kćeri), Wilma se 1977. odselila u rezervat u Oklahomi i uključila u plemensku politiku. Zamjenica poglavice postala je 1983., a kad je poglavica Ross Swimmer 1985. preuzeo posao šefa saveznog Biroa za indijanska pitanja, postala je prva žena u povijesti na čelu plemena. To mjesto zadržala je i nakon izbora 1987., a 1991. je reizabrana s nezapamćenom većinom od 83 posto glasova.
Bila je veliki borac za indijanska prava i ženska prava; njezina prijateljica, slavna feministica Gloria Steinem, rekla je da bi Wilma u pravednoj zemlji bila predsjednica SAD-a. Za svojega mandata uspjela je umjesto muške dominacije i patrijarhalnog društva u pleme ponovno uvesti stari sustav vrijednosti Cherokeeja, zasnovan na ravnopravnosti spolova. Osnovala je ministarstvo razvitka, obnovila srednjoškolske ustanove poput škole Sequoiah, povećala broj upisanih pripadnika plemena s 55.000 na 156.000 i svojim primjerom ohrabrivala djevojke iz plemena da se obrazuju i politički aktiviraju.
Za svog suradnika Charlieja Soapa, velikog tradicionalista koji je govorio isključivo jezik Cherokeeja, udala se 1986. Za svojeg mandata donosila je teške i nepopularne odluke, naročito oko sukoba s drugim plemenom Cherokeeja - United Keetowah Band, koji se sukobljavao s Nacijom Cherokee i zbog nesuglasica s Wilmom Mankiller morao zatvoriti svoje trgovine duhanom. Odbila je priznati plemenska prava "freedmanima", potomcima crnih robova koje su Cherokeeji, kao južnjački robovlasnici, poveli sa sobom na "Stazu suza" kad su 1831. silom istjerani iz Georgije u Oklahomu. No, za njezina mandata Cherokeeji su dobili tekuću vodu, izgradili hidroelektranu, obnovili školstvo, poboljšali poljodjelstvo i industriju te sklopili nekoliko ugovora s vladom za proizvodnju vojne opreme u svojim tvornicama.
Zbog slabog zdravlja Wilma Mankiller nije se kandidirala za reizbor 1995., već je postala profesorica na koledžu Dartmouth. Bila je autorica dvije bestseler-knjige i dobitnica brojnih najviših odličja i počasti.
Pored posljedica teške prometne nesreće koja se dogodila 1979., kad su je kirurzi jedva spasili, preživjela je i rak dojke, limfom i transplantaciju bubrega. U ožujku ove godine dijagnosticiran joj je rak gušterače, na što je ona preko svog supruga poručila svima:
- Želim da moja obitelj i prijatelji znaju da sam mentalno i duhovno spremna za to putovanje; putovanje na koje sva ljudska bića kad-tad moraju poći... Kad odvagnem, bila sam blagoslovljena iznimno bogatim i divnim životom, punim nevjerojatnih doživljaja... Preostalo vrijeme provest ću uz obitelj i bliske prijatelje, baveći se stvarima u kojima uživam.
Prva žena na čelu Nacije Cherokee (i treća žena na čelu nekog plemena uopće, nakon Alice Brown koja je 1922. bila glavni poglavica Seminola i Mildred Claghorn na čelu Chiricahua Apaša 1976.) preminula je od raka u utorak 6. travnja 2010. Njezin kolega državnik Barack Obama na tu je vijest izjavio:
- Duboko me rastužilo što sam čuo da više nema Wilme Mankiller. Kao prvi ženski poglavica Nacije Cherokeeja, ona je odnos Nacije i savezne vlade transformirala u ravnopravan dijalog i bila je inspiracija za sve žene na indijanskim teritorijima i širom Amerike. Dobitnica Predsjedničke medalje slobode bila je cijenjena zbog svojeg vizionarstva i posvećenosti boljoj budućnosti za sve Amerikance. Njezino naslijeđe poticat će i hrabriti sve koji nastavljaju njezin rad. Michelle i ja izražavamo sućut cijeloj Wilminoj obitelji, naročito suprugu Charlieju i kćerima Gini i Feliciji, kao i cijeloj Naciji Cherokee te svima koji su je poznavali i bili dotaknuti njezinim dobrim djelima.
Chad Smith, današnji poglavica Nacije Cherokee, izjavio je:
- Preplavila nas je žalost kad smo čuli da nas je napustila, ali trebamo misliti o naslijeđu koje nam je ostavila. Mi smo bolji ljudi i jača plemenska nacija zahvaljujući njezinu primjeru vodstva, državništva, skromnosti, milosti, upornosti i odlučnosti Cheerokeeja.
U subotu 10. travnja u Tahlequahu u Oklahomi, na Kulturnom terenu Nacije Cherokee, bit će održana komemoracija za veliku ženu i velikog poglavicu - Wilmu Mankiller.
