Izazovi – Iako je Hrvatska 1990-ih željela ući u Europsku zajednicu kako bi pobjegla od nasljeđa Jugoslavije, danas je Europska unija nova zajednica "porobljenih naroda“ – "Euroslavija“. Alternativa ulasku u EU samostalna je Hrvatska, po uzoru na Švicarsku i Norvešku, koje nisu u EU, a po mogućnostima Hrvatska ne zaostaje za njima, kako navode euroskeptici.

Prednosti – U slučaju neulaska u EU, alternativa temeljena na proceduri donošenja odluka u EU i zakonodavnog okvira jest sljedeća: referendum se ponavlja za godinu dana, ali se pristupanje u slučaju prolaska odgađa do daljnjega. Hrvatska je stavljena "na čekanje“ s Albanijom, BiH, Crnom Gorom, Kosovom, Makedonijom i Srbijom. Hrvatska i dalje ima odnose s EU, no vezana je uz priključenje "zapadnobalkanskog paketa“.

U slučaju da Vlada odustane od referenduma, slijede novi pregovori za pristupanje europskom ekonomskom prostoru (članica je i Norveška, koja je od 2004. do 2009. članstvo platila 1,3 milijarde eura, bez mogućnosti donošenja odluka). EU može, ali i ne mora započeti te pregovore. Moguće je da EU otkaže i dosadašnji Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, uza stroži granični režim, uz uređenje trgovinskih odnosa unutar CEFTA-e ili u okviru zapadnog Balkana. Članstvo u EU prestaje biti prioritet za EU i Hrvatsku, a strukturalni, kohezijski i ostali fondovi EU postaju nedostupni.