• OBJAVA: 28.11.2011 / 08:19
  • IZMJENA: 28.11.2011 / 22:00
  • PRIKAZA: 28891

Tragična smrt misionarke Lukrecije Mamić

Uhitili dvojicu koja su u Burundiju ubila redovnicu Lukreciju

Lopovi su je ubili u samostanu. Bila je heroina siromašnih, učila ih je šiti, kopati, vodila je veliku bolnicu, prva se ustajala i molila

Povećaj Uhitili dvojicu koja su u Burundiju ubila redovnicu Lukreciju
Hrvatska časna sestra Lukrecija Mamić
Foto: Glas koncila/PIXSELL
  • Hrvatska časna sestra Lukrecija Mamić Misionara i misionarki Crkve u Hrvata ima ukupno 93 i djeluju u 32 zemlje u Africi, Latinskoj Americi, Aziji, Oceaniji i misijskim područjima Europe
Piše: Maja Pejković-Kaćanski, 
Darko Pavičić

U napadu na samostan Kiremba u Burundiji, u nedjelju navečer ubijena je hrvatska časna sestra Lukrecija Mamić, redovnica Družbe službenica milosrđa.

– Ovo je jezivo. Nemamo puno informacija. Jedino što znamo jest da je naša sestra Lukrecija ubijena u nedjelju navečer oko 19.30 sati po hrvatskom vremenu. U samostan su upali naoružani pljačkaši i ubili je na mjestu, najvjerojatnije pištoljem – kazala nam je tužno sestra Lucija Baturina, provincijalna poglavarica hrvatske Provincije sv. Ćirila i Metoda.

Bježeći iz samostana, pljačkaši su oteli glavaricu zajednice, časnu sestru Carlu Brianzu iz talijanske Brescie i volontera iz Verone, Francesca Bazzanija.

Francesca su ubrzo ubili i njegovo tijelo ostavili pokraj ceste, kao i teško pretučenu glavaricu zajednice. Za njezin život još se bore u bolnici u Kirembi, u kojoj je upravo Carla Brianza bila zadužena za medicinsko osoblje. Policija u Burundiju je jučer popodne uhitila dvojicu napadača koji imaju 20 i 24 godine. Glasnogovornik tamošnje policije rekao je kako su sigurni da su uhitili počinitelje dvostrukog ubojstva te da imaju dokaze da su oni počinili zločin, piše agencija ANSA.

Rođena u BiH


Lukrecija Mamić rođena je 1. rujna 1948. u Zidinama pokraj Tomislavgrada u BiH, a u samostan je ušla 15. prosinca 1962. godine. Potječe iz brojne, tradicionalne kršćanske obitelji. Rođena joj sestra, Kazimira također je časna sestra, redovnica Družbe službenica milosrđa, a brat svećenik don Luka radi u Belgiji za naše iseljenike. Lukrecijina sestra Kazimira u šoku je i bez riječi. Časna Lukrecija prije misije u Burundiji godinama je djelovala kao misionarka u Ekvadoru. S dvije časne sestre Hrvatice otvorila je 1984. godine misiju u Ekvadoru i tada je započelo njezino misijsko poslanje.

– U Burundiju je misija otvorena u siječnju 2002. i tamo je časna Lukrecija otišla s dvije sestre u Italije – kazuje nam sestra Terezita.

Službenice milosrđa imaju samo najljepše riječi za svoju sestru Lukreciju.

– U Burundiji je vodila Centar za neishranjenu djecu u kojem je bilo više od 1500 djece. Pomagala je i u bolnici. Po struci je medicinska sestra i profesorica vjeronauka. Lukrecija je završila Isusovački teološki institut u Zagrebu – sjetno će poglavarica Lucija.

Kuće po brežuljcima

Sestra Terezita naglašava da je Burundi zemlja velike bijede, siromaštva, nepismenosti. Djeca su mahom gola, hodaju u dronjcima. Satima čekaju u bolničkom dvorištu na komad odjeće, a hrana se dijeli jednom tjedno. Misionari, kakva je bila časna Lukrecija, pravi su prosvjetitelji. Kiremba je selo. Kuće su raštrkane po brežuljcima. Burundi inače zovu “zemlja s tisuću brežuljaka”. Već 40 godina biskupija iz Brescie pomaže tamošnjim stanovnicima. Gradili su im bolnicu, pastoralni centar, kuće, škole...

– U Burundiju stanovništvo živi uglavnom od poljoprivrede. No, zemlju obrađuju na vrlo primitivan način. Časne sestre su im kontejnerima slale motike i učile ih kopati. U toj su zemlji samo dva godišnja doba. Sušno i kišno – objašnjava sestra Terezita.

Zemlja je to vrlo škrta, ali izrazito visokog nataliteta. Uglavnom se proizvodi krumpir, grah, riža i kava. Burundi je dva puta manji od Hrvatske, a ima sedam milijuna stanovnika. Stotine djevojčica satima stoje u redu i traže bilo kakav posao. Časna Lukrecija išla je u pleme Batua. Njegovi pripadnici gurnuti su na rub društva, nepismeni, potpuno obespravljeni. Žive u kolibama, tuš im je kad padne kiša! Kupaju se u blatnim rijekama.

– Lukrecija ih je zvala svojim miljenicama. Jednom prigodom, kad im je donijela sapun, plesali su oko nje i pjevali. Na taj su joj način izražavali zahvalnost – prisjeća se sestra Terezina. A Lukrecija je zbog njihove radosti bila presretna.

Bila je, kazuju nam, i učiteljica i medicinska sestra i prijateljica. Krasio ju je jak misionarski duh. Časna Lukrecija oko sebe je okupljala mlade, učila ih svemu i svačemu. U Burundiju je otvorila školu šivanja. Uz bolnicu u Kirembi, komad je zemlje. Običaj je da, kad je dijete u bolnici, uz njega bude jedan član obitelji. Kojega treba prehraniti. Kako je riječ o izrazito siromašnoj državi i neukim stanovnicima, Lukrecija ih je učila kopati i proizvoditi namirnice kako bi imali što jesti. U Centru za neishranjenu djecu mnoštvo je mališana.

Pokop u Splitu

Časna Lukrecija okupljala je djevojke, školovala ih za pastoralna zvanja, učila šivati. Šivaće strojeve nabavila je za njih od Caritasa iz Zagreba. Nastojala je na sve načine da pomogne siromašnom Burundiju. U svakoj je osobi, kažu sestre Lucija i Terezina, gledala lice Isusa Krista. Svakog se jutra časna Lukrecija ustajala sat ranije i molila Boga da joj dade snagu, da izdrži. Prije dvije godine bila je posljednji put u Hrvatskoj.

Sestra Lukrecija Mamić, prava hrvatska majka Tereza, bit će pokopana na splitskom groblju Lovrinac.

Ocijeni:
  • Trenutno 4.50/5
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
(16)
5
+ -
30.11.2011. u 06:57h ojbudisvoj je napisao/la:
Sestra Lukrecija - vjerna, hrabra i puna ljubavi. Znala je tko ju je pratio na njenom putu - Isus Krist - i zato je imala snage ići i tamo gdje se sam nitko ne usudi.
Prijavi komentar
-6
+ -
29.11.2011. u 18:37h medion je napisao/la:
B Kosa
ovo deo zakljucka knjige Edmonda Parisa T.I.Jezuita :
Pravilno zapažanje, iako je reč “težila” dosta slaba. Zaključićemo da bi izraz “bilo joj je zapoveđeno” više odgovarao. Zar se nije bolje izložiti neprijateljstvu, nego doći do zaključka, do kojeg je došao pukovnik Bek, bivši ministar inostranih
poslova izrazito katoličke Poljske. “Vatikan je jedan od glavnih krivaca za tragediju moje zemlje.Prekasno sam shvatio da smo vodili našu spoljnu politiku isključivo u interesu Katoličke Crkve”.
Štaviše, sudbina katoličkog carstva Habzburga nije bila ohrab rujuća; što se tiče Nemačke, koja je zauzimala posebno mesto u srcima papa, a posebno pape Pija XII, ona nije mogla biti zadovoljna zbog svih milosti kojima su je Njihove Svetosti obasipale, a koje je skupo platila. U stvari, pitamo se da li je Rimska Crkva išta dobila od svoje ludačke težnje da vlada svetom, težnje koju su, najviše od svih, u životu održavali jezuiti. Tokom četiri veka u kojima su ovi huškači širili sukobe i mržnju, pokolj i uništenje u Evropi, od Tri de -
setogodišnjeg rata do Hitlerovog krstaškog pohoda, da li je Crkva
stekla dobit, ili pretrpela gubitak?
Prijavi komentar
-5
+ -
29.11.2011. u 14:49h natürlich je napisao/la:
medion postavio si pitanje sta je sa fondom Majke Tereze. Pored tolikog priliva novca u taj fond koji je iznosio desetine milona $ ona ih lecila sakom piriznca i casom vode a nigde nije bilo lekova Umrla je kao mucenica.
Gde je nestao sav taj novac koji je isao preko vatikana????

A i Lukrecija je verovatno kao sto si opisao otisla u Burundiju nekim vojnim transporterom zajedno sa tovarom koji je sejao smrt . A ona je imala ocigledno samo prvu pomoc iz nekog automobila kao medicinsko sretstvo da leci tamo decu.
Prijavi komentar
-9
+ -
29.11.2011. u 14:41h natürlich je napisao/la:
Čim su vlasti u Beču doznale da su muslimani i pravoslavci iz BiH stvarno odlučili birati zastupnike koje bi poslali u Carigrad, čime bi ugrozile pripadnost BiH Austro-Ugarskoj i potvrdile njenu pripadnost Turskoj, hitno su donijele dekret kojim su pripojile Bosnu i Hercegovinu. Dekret su objavile 6. listopada 1908..
Kao dio svih ovih događaja se može promatrati i bugarsko proglašenje neovisnosti dan prije 5. listopada, kada se proglasila kraljevinom
B Kosa dobro prouci povjest kad hoces nesto da kazes.

p.s. Zao mi Lukrecije ali na zalost bila je izmanipulisana i sluzila je papi za pranje novca kao Majka Tereza
Prijavi komentar
1
+ -
29.11.2011. u 14:39h natürlich je napisao/la:
29.11.2011. u 14:30h medion je napisao/la:
29.11.2011. u 11:27h B Kosa je napisao/la:
.......
Ne vredi njemu kao i mnogima objasnjavati istoriju . Ocito da je jedva naucio da cita i pise pa misli da najpametniji . Pitam se da li on zna da je na Berlinskom kongresu 1878. Austro-Ugarska je dobila mandat da okupira Bosnu i Hercegovinu, kao naknadu za gubitke nastale odustajanjem od teritorijalnih zahtjeva prema Lombardiji, Furlaniji i Veneciji. Teritorijalna pripadnost Turskoj nije dovedena u pitanje, tako da je formalno BiH bila pod turskim suverenitetom, ali u stvarnosti pod austro-ugarskom upravom. U kolovozu 1878. BiH je okupirana vojnim putem.
Okolnosti koje su natjerale Austro-Ugarsku na pripojenje bili su revolucionarni događaji u Osmanskom Carstvu: srpanj 1908. je donio Mladotursku revoluciju. Intelektualci i časnici iz pobunjeničkih redova natjerali su sultana da opet uspostavi Ustav iz 1876. te sazove Parlament. Sazivanje je značilo i biranje i pozivanje zastupnika iz svih krajeva, što je uključivalo i BiH, jer je ona formalno bila dio turskog teritorija.
Prijavi komentar

Aktualno

Biznis

Sport

Kultura

Scena

Život

Regije

Prijava korisnika X


Zaboravili ste lozinku?
Facebook povezivanje X

Kako biste dovršili povezivanje svojeg Facebook profila s vecernji.hr portalom, molimo prijavite se sa svojim vecernji.hr korisničkim podacima ili kreirajte novi vecernji.hr profil.

Postojeći korisnik



Molimo da sigurnosti radi unesete korisničko ime i lozinku Vašeg večernji.hr korisničkog računa.

Novi korisnik

Zatvori

Pozdrav, korisniče Internet Explorera 6!

Kako biste još više nego do sada uživali pretražujući internetske stranice, povećali sigurnost svojega računala te tehnički i vizualno dobili najviše, molimo vas da besplatno nadogradite svoj internetski preglednik na noviju verziju ili da koristite neki od alternativnih preglednika.

Internet Explorer Mozilla Firefox Safari Google chrome Opera
Pošalji e-mail prijatelju X



Ispravi greške X



Pravila komentiranja X

Registracijom na portal Vecernji.hr i slanjem komentara na sadržaj portala korisnik prihvaća pravila komentiranja na portalu Vecernji.hr po kojima u komentarima nije dozvoljeno:

  1. psovanje, vrijeđanje, omalovažavanje
  2. govor mržnje, diskriminacija i izražavanje netolerancije
  3. pisanje velikim slovima
  4. chatanje, offtopic komentiranje
  5. spamanje ili reklamiranje stavljanjem linkova ili na bilo koji drugi način
  6. copy/paste cijelih tekstova s drugih portala, blogova i sl.
  7. repostanje uvredljivih komentara ili bilo kakvih drugih komentara koji nisu dozvoljeni na portalu
  8. korištenje prostačkog ili uvredljivog nicka te nicka u kojem je sadržano ime i prezime neke poznate osobe
  9. prozivanje administratora ili polemiziranje s administratorom na bilo koji način (prijave neprimjerenih komentara možete poslati na mail moderator@vecernji.net)

Svako kršenje pravila rezultirat će brisanjem komentara i/ili baniranjem korisnika na određeno vrijeme, a izrazito teško ili učestalo kršenje pravila brisanjem korisnika iz arhive čime će se automatski izbrisati svi njegovi prethodni komentari.

Opće uvjete korištenja u cijelosti možete pročitati na adresi:
www.vecernji.hr/page/uvjeti_koristenja