Ako se prihvati Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, koji predlaže mjerodavno Ministarstvo obrazovanja, udžbenici za sljedeću školsku godinu birat će se javnim natječajem. Broj naslova po predmetu ograničit će se, a rok trajanja propisat će se na minimalno četiri godine. Sve to piše u Prijedlogu novog zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, koji je pripremilo Ministarstvo obrazovanja.

– Zakonom se stvara pretpostavka za tržišnu utakmicu među nakladnicima. Ministarstvo će raspisati javni natječaj, a između pristiglih ponuda za upotrebu u školi izabrat će se udžbenici s najnižom cijenom. Između njih nastavnici će birati one po kojima žele raditi – objašnjava ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović.

Ne manje važno je i to da će se broj naslova po predmetu sa sadašnjih 5-6, ili čak i više, prepoloviti. Zakonom će se ograničiti količina obveznih udžbenika i nastavnih pomagala, a udžbeničkim standardom, koji bi se trebao donijeti mjesec dana nakon novog zakona, precizno će se definirati koji će to udžbenici, radne bilježnice, atlasi, zbirke zadataka ili likovne mape biti obvezni.

Tako ubuduće nastavnici neće moći uzimati sve što im izdavači ponude, nestat će podjela udžbenika na prvo i drugo polugodište, bit će bitno manje onih koji se zbog toga nisu mogli naslijediti. Smanjenjem broja naslova značajno će se smanjiti i težina školske torbe, ali i iznosi koje su roditelji ove godine ostavljali u knjižarama. Iako nitko iz ministarstva još ne želi govoriti koliko bi udžbenici mogli pojeftiniti, bivša ministrica obrazovanja Ljilja Vokić tvrdi da udžbenici ne bi smjeli stajati više od 160 milijuna kuna.

– Ja sam ih 1995. godine platila 52 milijuna. Od tada moja plaća nije porasla sedam ili osam puta, nego se samo udvostručila. Po toj logici ni udžbenici nisu smjeli drastično poskupjeti. Oni mogu za sljedeću godinu stajati maksimalno tri puta više nego 1995. – procjenjuje profesorica Vokić.