– Koji je krumpir najbolji za kuhanje? – pita učiteljica Majda Rončević.
– Bijeli – odgovaraju uglas učenici njezina drugog razreda.
– Crveni je bolji za pečenje – dodaju odmah znalački.
– Na što moramo paziti kada sadimo krumpir?– ispituje dalje učiteljica.
– Na razmak među krumpirima, pomaknemo se za jednu cipelu pa stavimo sljedeći – pokazuju oni da su teoriju uistinu svladali.
– Ali ne za cipelu broj 48 – šali se na to ravnateljica Nataša Šego.
POVEZANI ČLANCI:
Isključivo ekološki
Ivona, Lorena, Dejana, Melanie, Marino i Borna čvrsto drže košarice s krumpirima, rukavi su im zasukani, a osmijeh razvučen od uha do uha. – Prvo su iskopani redovi, u njih smo stavili krumpir i na njega zemlju – opisuju nam Ivona i Lorena dok stoje kraj uzdignutih gredica u dvorištu Osnovne škole "Silvije Strahimir Kranjčević" u Levanjskoj Varoši nadomak Đakova.
Nisu to bilo kakvi vrtovi. Njihovo povrće raste u STEM uzdignutim gredicama, napravljenima u sklopu projekta "E, baš hoću biti poduzetnik". Projektom vrijednim 135.000 eura napravljeni su STEM uzdignuti vrtovi u trima školama partnerima – u OŠ "Silvije Strahimir Kranjčević" Levanjska Varoš, OŠ "Antunovac" u istoimenome mjestu i OŠ "Šećerana" u Belom Manastiru.
– Jedva su čekali izaći i raditi u vrtu, lani su bili maleni pa nisu toliko sudjelovali. Kako smo u cjelodnevnoj nastavi, ovako dopunjavamo gradivo, a ujedno doprinosimo tome da naša školska kuhinja bude bogatija i zdravija – govori učiteljica Rončević.
– Sve je to donedavno bilo puno špinata i blitve, cijela je škola imala za pet obroka, obrali smo puna dvoja-troja kolica – ponosna je ravnateljica Šego. Sve uzgajaju isključivo ekološki, a koriste jedno jedino zaštitno sredstvo, na biološkoj bazi. – I zanimljivo, uopće nije bilo nametnika – dodaje ravnateljica.
Ukupno je 27 metara uzdignutih gredica u dvorištu škole u Levanjskoj Varoši, u tri reda. – Planiramo ih uzdići još 20 metara, ako nam prođe još jedan projekt – otkriva naša sugovornica. Pokazuje nam i nadvoje koje su postavili iznad gredica – priprema je to za plastenik, a kada s njega skinu najlon, postavit će mrežu za zasjenjenje i protiv tuče. Iz projekta, i uz pomoć donatora, pribavili su i sav potreban alat za obradu vrta. Stižu im, kaže, i vrtna kućica, stol, klupe...
Kako je STEM uopće povezan s uzgojem voća i povrća u krilu ove škole?
– Na sjenici je solarni panel, a solarnu energiju koristimo za svjetlo u vanjskoj učionici te za ventilator i tajmer za navodnjavanje – objašnjava ona. Uzgajati povrće počeli su lani u svibnju. Kada nepunih godinu dana poslije podvuku crtu, ušteda na hrani u školskoj kuhinji doseže čak 50 posto. Od viška plodova spravili su jesenas 60-ak staklenki različite zimnice, od cikle do feferona, dok su mrkvu i peršin zamrznuli. Uz pomoć Osječko-baranjske županije, naime, kupili su zamrzivač, a uskoro će se broj njihovi rashladnih uređaja popeti na tri.
POVEZANI ČLANCI:
Ne skrivaju ponos
– U školi imamo tri obroka, a svi naši učitelji besplatno jedu jer su i oni doprinijeli proizvodnji hrane. Postajemo samodostatni, a kako sve radimo ručno, smanjuje se i otisak CO2. Djeca pak zdravije jedu, a uređujemo trenutačno i kuhinju u kojoj će sama učiti priređivati zdrave obroke pa će im i to biti vrijedno iskustvo – navodi Nataša Šego, inače biolog po struci pa ne čudi što je ideja za cijeli projekt upravo njezina. Druge škole u Osječko-baranjskoj županiji već traže savjete od njih jer se i same žele upustiti u sličan uzgoj.
– Imali smo lani dvije berbe mahuna, što nas je oduševilo. Posijat ćemo ove godine i narančastu, i žutu, i ljubičastu mrkvu jer sam u cjelodnevnoj nastavi naručila stroj koji reže različite oblike pa nam djeca onda sve jedu – govori nam.
Dok koračamo hodnicima škole, posvuda nailazimo na rasad, a ima ga čak i u ravnateljičinu uredu. I nisu se ograničili samo na gredice. Uz školsku ogradu rastu maline i kupine pa mališani sami prave shake. U njihovoj se školi, kažu, jede uistinu zdravo, a uz voće i povrće koje sami uzgoje uživaju u finim sirevima, mozzarelli, maslacu, ribi... Nema pašteta i margarina.
FOTOGALERIJA Smrdljivi martini ponovno su se pojavili: Donosimo nekoliko načina kako ih se riješiti, a jedan trik veliki je hit!
– Naš keljburger nagrađen je kao najbolji zdravi obrok jer učenici uopće nisu primijetili da jedu kelj – prisjeća se ravnateljica. Mala je to škola, sa samo 42 đaka, no uistinu rade čuda, i to zahvaljujući projektima koje neumorno osmišljavaju. "E, baš hoću biti poduzetnik", usmjeren na unapređenje vještina iz STEM područja i poduzetništva, samo je jedan od njih. Planiraju koncem godine aplicirati na poziv "težak" čak milijun eura, a ideja je podići pogon za sušenje voća i povrća. Posadili su već voćnjak s 40 stabala.
– Pronašli smo školu u Mostaru koja nosi isto ime kao i naša, Silvije Strahimir Kranjčević, i predložili im suradnju. Oni uzgajaju masline pa ćemo i mi posaditi prvih pet maslina i pet smokava. Crpit ćemo od njih iskustva za proizvodnju maslinova ulja, a mi ćemo njima pomoći oko izgradnje uzdignutih gredica te izbora sjemena i sadnica prilagođenih njihovu području. Nadamo se da će nam i taj projekt proći jer je zaista zanimljiv, a i pomogli bismo Hrvatima u BiH – kaže ravnateljica Šego.
POVEZANI ČLANCI:
Vrlo je aktivna i učenička zadruga, a kupili su i nekoliko šivaćih strojeva koje rabe za izradu ukrasa, a šivat će i šokačke košulje koje će poslužiti za manifestacije. Od njih ukupno 42, čak 19 učenika trenira karate u ovoj školi, iz koje je potekla i prvakinja Hrvatske. Opremili su dvoranu tatamijem, nabavili kimona... Proširit će se od iduće školske godine i na boks.
– Imamo najpametniju pametnu ploču, šest učenika istodobno može pisati – ne skriva ponos ravnateljica. Kupit će i videokameru, a učitelji će proći obuku iz montaže pa će snimati filmove o svemu što rade i bit će to edukativni materijal za nastavnike iz cijele Hrvatske...
FOTOGALERIJA 'Bio je kolovođa: Evo kako je Andrej Plenković izgledao kao dijete
